Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje pala je s 33 milijarde na tek 16 milijardi kuna, broj svinja pao je s 2 milijuna na oko 800.000, a proizvodnja mlijeka je pala s 900 milijuna na samo 400 milijuna litara.
Kada se u obzir uzme da smo povećali livade i pašnjake sa 300.000 na čak 600.000 ha, a da nam tek 12 posto poljoprivrednih proizvođača plaća poreze dok su ostali ispod poreznih škara vidljivo je da dosadašnje poljoprivredne politike nisu dale odgovore na brojne izazove kojima su izloženi proizvođači prije i nakon ulaska u EU.
Zbog svih negativnih trendova u poljoprivredi, Hrvatskoj je potrebna jasna strategija poljoprivrede koja će biti utemeljena na realnom stanju u proizvodnji, produktivnosti, distribuciji potpora, no smjer u kojem se krenulo s izradom strategije, koju za potrebe Ministarstva poljoprivrede, radi Svjetska banka nije dobar i puno je nejasnoća, ali i podataka koji ne održavaju stvarno stanje u hrvatskoj poljoprivredi.
Glavni je to zaključak sa stručne rasprave o dokumentu Svjetske banke pod nazivom Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj koji je nedavno objavljen na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, a koji bi trebao biti podloga za izradu Strategije hrvatske poljoprivrede.
U organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske skup je okupio predstavnike poljoprivrednih udruga, proizvođača, institucija i velikih poljoprivrednih kompanija koji su naglasili kako Svjetska banka koja je angažirala svoje i domaće stručnjake nije sa svojom analizom ušla u biti problema, razloge pada proizvodnje i neučinkovitosti velikih sredstva koja ise ulažu u poljoprivredu, a ne daju konkretne rezultate.