Krizne upute

Vodič za preživljavanje malih poduzetnika: Plaće se ne smije smanjivati bez aneksa ugovora

Mali poduzetnici bit će najugroženiji od ekonomske krize koju bi u Hrvatskoj mogao izazvati koronavirus. Kako održati biznis i sačuvati radna mjesta?
Ilustracija
 Vlado Kos / CROPIX

Maksimalna racionalizacija svih troškova, očuvanje proizvodnje (i usluga) u mjeri u kojoj je to moguće te odgoda investicija jest ono što svi poduzetnici trebaju učiniti u krizi poput ove s pandemijom koronavirusa, kaže konzultant Hrvoje Zgombić.

Također, trebaju napraviti projekcije poslovanja za različite scenarije za idućih tri, šest i devet mjeseci te procijeniti svoju likvidnost, napominje partnerica u Deloitteu Vedrana Jelušić, a potom što prije započeti razgovore za restrukturiranje obveza.

Kako bi mogao izgledati kratkoročni akcijski plan za male poduzetnike, one koji su trenutno najugroženiji, kako da održe biznis i radna mjesta dok prihodi padaju? Pomoć države bit će nužna, ali naši sugovornici napominju da će biti važna i poduzetnička solidarnost.

Savjeti za krizu

Serijska poduzetnica i poslovna savjetnica Kristina Ercegović, urednica portala Žene i novac, s odvjetnicama Marijanom Sarolić Robić i Viktorijom Knežević te drugim stručnjacima sastavila je svojevrsni vodič ili šalabahter za poduzetnike kako da prežive razdoblje korona krize. Dakako, radi se o općenitim savjetima temeljenim na logici stroge kontrole troškova, osiguravanja likvidnosti poduzeća, pregovaranja s ključnim kupcima, dobavljačima i radnicima. Pri tome postoji niz detalja u kojima poduzetnici moraju biti oprezni, jer bi se - u slučaju pogreške - šteta od nepropisno provedene radnje mogla pokazati većom od koristi.

Primjerice, ako je poslodavac sada ipak prinuđen otpuštati radnike kao tehnološki višak, pri ponovnom zapošljavanju, dogodi li se to u roku od šest mjeseci, obaveza mu je da to radno mjesto ponudi radniku kojeg je prethodno otpustio, napominju odvjetnice. Oni koji moraju otpustiti 20 radnika imaju posebnu proceduru propisanu Zakonom o radu - moraju se konzultirati s radničkim vijećem ako je osnovano kod poslodavca, a ako nije, onda sa sindikatom, te obavijestiti o namjeri otpuštanja Zavod za zapošljavanje, koji ima mogućnost suspendirati odluke o otkazu na kratak rok.

Kako dogovarati moratorij s dobavljačima i kupcima, pitali smo. ”Svakako treba biti napismeno. Nekad je dovoljno mailom usuglasiti izmjene postojećih ugovora. Za većinu ugovora je tako, osim ako je prilikom sklapanja ugovora bila potrebna posebna forma, pa su stranke ugovorile da će se sve izmjene i dopune vršiti u toj formi. Dakle, ako je nabava putem obične narudžbenice, možete mailom usuglasiti moratorij ili otplatu na rate, popust ili slično. Ako ste sklopili poseban ugovor, potrebno je prvo pogledati u ugovor sadrži li on odredbu o posebnoj formi koju treba poštovati u slučaju izmjene. Ako niste sigurni, konzultirajte se s odvjetnikom, pogreška može biti preskupa”, odgovaraju nam odvjetnice Marijana Sarolić Robić i Viktorija Knežević.

Niz mjera

Pitali smo ih i što misle da bi država mogla poduzeti u pitanju troška rada i ostalih obveza. Odgovaraju kako bi, osim moratorija na doprinose i poreze, trebala dati neku vrstu poticaja onima koji plaćaju na vrijeme pa im uvesti olakšicu. “Na primjer, da je onima koji plate na vrijeme porezna obveza 50 posto manja. To bi bio poticaj svima da se više potrude, a ne da se puste kao ‘voda niz rijeku’ jer će se ionako svima odgađati obveze, a možda i otpisivati”, odgovaraju. Očekuju i da država s bankama dogovori moratorij na kredite te napominju da bi općenito trebala u ovoj krizi reagirati kao Njemačka u vrijeme prošle krize: “Svi moramo podnijeti teret ove krize, a ne kao što je bilo kod nas, da se javni sektor očuva po svaku cijenu, a država pusti privatni sektor ‘niz vodu’.”

Konzultant Andrej Grubišić smatra kako kriza izazvana pandemijom neće proći bez propadanja dijela malih biznisa (uostalom, kaže, tu je izgubljen i velik dio radnih mjesta u vrijeme recesije), a država ima niz mjera kojima može pomoći da se negativan utjecaj na poduzetnike smanji, od ukidanja predujma poreza na dobit i spuštanja porezne stope svima na 12 posto (s retroaktivnom primjenom na 2019. godinu) preko linearnog smanjenja trošarina do nižeg poreza na dohodak i plaćanja PDV-a samo po naplati računa. “Trebalo bi kombinirati mjere odgode plaćanja poreznih obveza sa smanjivanjem samih poreza”, odgovara.

10 savjeta za poduzetnike

1. Izradite projekciju novčanog tijeka i troškova u iduća 2 tjedna, 4 tjedna, 8 tjedana, 12 tjedana

2. Vodite transparentnu komunikaciju s radnicima o planovima za iduće razdoblje

3. Organizirajte rad za koji nije potreban dolazak na lokaciju - omogućite radnicima osnovna sredstva za rad

4. Ako problem s novčanim tijekom dolazi za tjedan-dva, odmah s radnicima dogovorite dopuste i, po potrebi, neplaćene dopuste. Cilj je smanjiti troškove i sačuvati radna mjesta, u ovom je razdoblju važno da radnici imaju za osnovne troškove života, ponajviše hranu i potrepštine

5. Nemojte smanjivati radnicima plaće bez aneksa ugovora o radu

6. Marketinške i slične aktivnosti smanjite na minimum

7. Transparentno komunicirajte s kupcima i dobavljačima, budite razumni u prijedlozima

8. Odobrite kratkoročni moratorij plaćanja kupcima

9. Zatražite kratkoročni moratorij plaćanja ključnim dobavljačima. Dobavljačima koji nisu ključni objasnite da će biti kašnjenja u plaćanju

10. Ako je moguće, dogovorite kratkoročno sniženje cijene ili odgodu plaćanja najma poslovnog prostora ili ga potpuno otkažite ako predstavlja značajan trošak

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 12:18