Trend rasta

Više od četvrtine vrijednosti svih javnih nabava u 2017. potrošio je Grad Zagreb

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.8.2018. u 8:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.8.2018. u 8:33

Zagreb, 210513.
Milan Bandic, aktualni, a najvjerojatnije i buduci gradonacelnik Zagreba obilazi fontane u ulici Hrvatske bratske zajednce i provjerava kako tece uredjenje travnjaka.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba

Ukupna vrijednost javne nabave u 2017. iznosila je 40.451,227.766 kn bez PDV-a, s time da je ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma u 2017. bila na razini od 31.039,517.156 kn bez PDV-a, a vrijednost evidentirane jednostavne nabave iznosila je 9.411,012.494 kn bez PDV-a, podaci su koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva sredinom srpnja u okviru Statističkog izvješća o potrošnji države kroz javnu nabavu za 2017. godinu.

Pritom se navodi da je udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u bruto-domaćem proizvodu za 2017. (bez poreza na proizvode) bio 13,41 posto te da je javna nabava u donosu na 2016. povećana za 2,68 posto. Porastao je i udjel javne nabave u BDP-u, jer je 2016. bio na razini od 13,06 posto.

Analiza regije

Tatjana Korceba Huić, direktorica Briefing e-servisi, poduzeća koje se bavi praćenjem javne nabave u Hrvatskoj i regiji, napravila je za Ekonomski.lab analizu tog izvješća u kojoj ističe kako je, kada se uračuna PDV, jednostavna nabava - procesi nabave koji ne podliježu Zakonu o javnoj nabavi, nego su definirani internim pravilnicima naručitelja, odnosno sve robe i usluge ispod 200.000 kuna vrijednosti te radovi ispod 500.000 kuna - u 2017. iznosila 11,763.765 kuna (23 posto u ukupnoj javnoj nabavi). Javna nabava - regulirana je Zakonom o javnoj nabavi, odnosi se na sve robe, usluge i radove preko gore navedenih pragova - iznosila je s PDV-om 38.799,396.445 kuna (77 posto ukupne javne nabave), dok je ukupno kroz ova dva oblika javne nabave u prošloj godini potrošeno 50.564,034.708 kuna, što je za 5.741,298.361 kuna ili 12,8 posto više u odnosu na 2016.

“I ove godine javna nabava je veća od prethodne godine: nastavlja se trend rasta. Neobično za zemlju koja intenzivno gubi stanovništvo negativnim prirodnim prirastom i još intenzivnijim iseljavanjem. Javna nabava funkcionira kao opskrbni lanac državnog aparata te slijedi njegov rast. Iako bi javna nabava trebala funkcionirati kao sustav podrške i održavanja postojeće i gradnje nove infrastrukture, od npr. nabave lijekova za bolnice, preko javnih servisa do gradnje cesta i mostova, veliki dio javne nabave ostaje netransparentan i skriven od poreznih obveznika koji sve to plaćaju kroz visoke poreze”, ističe u svojoj analizi Tatjana Korceba Huić, dodajući kako je u odnosu na 2012. ukupna javna nabava veća za 11,2 milijarde kuna ili 28,6 posto.

Ključni potrošači

Zanimljivo je da je najvećih 10 naručitelja utrošilo gotovo pola sredstava ukupne javne nabave u 2017. (42,66 posto), a među njima su najveći Grad Zagreb sa 25,95 posto, Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta sa 16,79 posto te Središnji državni ured za središnju javnu nabavu sa 15,93 posto. “KBC Zagreb, Hrvatske ceste, Zračna luka Dubrovnik, Agencija za obalni linijski promet, HEP-ODS, te KBC Rijeka, iako među najvećih 10 naručitelja, sudjelovali su u ukupnoj potrošnji za 2017. tek sa 2,1 - 3,9 posto. Unatoč tome, spadaju među 10 najvećih naručitelja prema ukupnim iznosima nadmetanja”, naglašava direktorica Briefing e-servisa. U okviru toga, pet najvećih sklopljenih ugovora čini 10,2 posto ukupne javne nabave za 2017., od kojih je najveći kredit za HAC u iznosu od 1,27 milijardi kuna bez PDV-a, koji u ukupnoj javnoj nabavi sudjeluje sa 4, 1 posto.

Drugi najveći projekt odnosi se na gradnju infrastrukture Zračne luke Dubrovnik u iznosu od 900 milijuna kuna, treći je natječaj Grada Zagreba za rezervne dijelove i popravak strojeva za građevinarstvo od 374,5 milijuna, četvrti MUP s projektom izrade isprava i službenih obrazaca u iznosu od 327,8 milijuna, peti HŽ Infrastruktura sa 283 milijuna za nabavu električne energije. Najviše su, pokazala je analiza, potrošili javni naručitelji, 78,77 posto od ukupne javne nabave (od toga se najviše odnosi na pravne osobe 39,5 posto, te jedinice lokalne uprave 21,4 posto), a na sektorske naručitelje (državne tvrtke) manje od četvrtine nabave ili 21,23 posto (od toga se najviše odnosi na tvrtke za električnu energiju – 7,2 posto, te 4,5 na tvrtke za vodoopskrbu).

Ako se gleda raspodjela javne nabave po županijama, gotovo dvije trećine Zakonom regulirane javne nabave odvija se u Zagrebu (65,76 posto), zatim slijedi Primorsko-goranska županija (6,47 posto), Splitsko-dalmatinska sa 6,06 posto, još sedam županija sudjeluju s jedan do tri posto, a ostalih 11 županija pojedinačno sudjeluju s ispod jedan posto u javnoj nabavi. Dalje, od ukupnog broja zaprimljenih ponuda, 30,5 posto su podnijela mikro, mala i srednja poduzeća, a Tatjana Korceba Huić ističe da obrasci Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN), preko kojih se odvija proces nabave po ZJN, nemaju mogućnost detaljnijeg segmentiranja ponuditelja prema kriteriju veličine tvrtke.

Klasifikacija ponuditelja

Također, upozorava ona, nije poznata klasifikacija ponuditelja koji su dobili posao putem javne nabave prema veličini poduzeća te dodaje kako je prosječan broj zaprimljenih ponuda u postupcima javne nabave u kojima je sklopljen ugovor 3,5. “Pojedinačni podaci o tome koje su cijene postignute i tko su odabrani ponuditelji ne postoje javno dostupni na nekom centralnom mjestu. Jedini podaci koji postoje su oni koje sami naručitelji dostave Ministarstvu gospodarstva kroz sustav EOJN pa imamo uvid samo u zbirne podatke u Statističkom izvješću o javnoj nabavi RH za 2017., koje je izvor za sve podatke koje analiziramo”, istaknula je direktorica Briefing e-servisa, napominjući kako je u odnosu na 2016. jednostavna nabava povećana za 1.505,194.661 kuna ili 14,7 posto, a u odnosu na 2012. se povećala za 5,7 milijardi kuna ili za 93,7 posto.

Sumnja u regularnost

“Što još znamo o jednostavnoj nabavi? Ništa! Sve je netransparentno i ostavljeno na volju svakom naručitelju: hoće li i koje poslove oglasiti na svojoj web stranici ili negdje drugdje, kojeg ponuditelja odabrati, kako i po kojoj cijeni, sve je to netransparentno, pa ne možemo znati jesu li porezni obveznici dobili pravu vrijednost za svoj novac. S obzirom na naš način funkcioniranja, ostaje osnovana sumnja u regularnost i tržišne principe ovog segmenta javne nabave koji, podsjetimo, iznosi 11,8 milijardi kuna ili čak 3,2 posto BDP-a”, tvrdi Tatjana Korceba Huić.

Prema njezinim riječima, interna statistika Briefing e-servisa pokazuje da je udjel objavljenih nadmetanja jednostavne nabave u ukupnom broju nadmetanja 57 posto, a onih koji su objavljeni u Elektroničkom oglasniku bilo je 43 posto. “Poduzetnici teško mogu doći do objava ovih nadmetanja kako bi konkurirali za posao jer tisuće naručitelja tek djelomično svoju jednostavnu nabavu objavljuje na svojim web stranicama; nemoguće je imati uvid i pregled i na mnogobrojne web stranice i objavljena nadmetanja bez pretplate na jedan od servisa poduzeća specijaliziranih za snalaženje u javnoj nabavi; najveći dio jednostavne nabave se ne objavljuje nigdje, nego je naručitelj rješava interno. Jedan od rijetkih podataka u Statističkom izvješću na temu pojedinačnog utroška kroz jednostavnu nabavu je tek da su 10 najvećih naručitelja u cjelokupnoj nabavi na taj segment utrošili 756,376.578 kuna (s PDV-om), što je 6,4 posto cjelokupne jednostavne nabave. Ti isti naručitelji su u ukupnoj javnoj nabavi potrošili 42,7 posto ukupnih sredstava”, navodi Tatjana Korceba Huić, smatrajući kako se “jednostavna nabava i dalje odvija ispod radara, daleko od očiju šire javnosti”.

Najvećih 10 naručitelja je realiziralo 42,66 posto ukupne javne nabave u 2017.:

1. Grad Zagreb - 25,95%

2. Hrvatske autoceste 16,79%

3. Središnji državni ured za središnju javnu nabavu - 15,93%

4. KBC Zagreb - 3,70%

5. Hrvatske ceste - 2,71%

6. Zračna luka Dubrovnik - 2,41%

7. Agencija za obalni linijski pomorski promet - 2,37%

8. Hrvatska elektroprivreda - 2,20%

9. HEP-ODS - 2,16%

10. KBC Rijeka - 2,08%

UKUPNO: 17,255.740,047 kuna (bez PDV-a) - 42,66 posto ukupne javne nabave (bez PDV-a)