Nova direktiva

Vijeće Europske unije odbilo povećati naknade putnicima za vlakove koji kasne

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.2.2020. u 12:40

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.2.2020. u 12:40

Zagreb, 110313.
Glavni kolodvor.
Nakon obnove signalno-sigurnosnog sustava u 4 sata ujutro ponovno je pusten redoviti zeljeznicki promet preko Glavnog kolodvora.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Vlak HŽ-a, ilustracija

Hoće li putnici u željezničkom prometu uskoro imati još manja prava i zaštitu u slučajevima kašnjenja vlakova ovisit će o pregovorima na razini EU, koja je napokon odlučila redigirati 13 godina staru Direktivu o pravima putnika u željezničkom prometu.

A prema nezadovoljnim povicima koji ovih dana stižu iz svih većih europskih udruga za zaštitu potrošača, čini se kako mjesta strahu ima, i to prvenstveno zbog stajališta Vijeća Europske unije koje, tvrde udruge, umjesto na zaštitu i prava putnika više misli na interese velikih željezničkih kompanija i operatera.

Kako zasad stvari stoje, Vijeće EU traži da se u novu Direktivu o pravima putnika u željezničkom prometu unese takozvana klauzula “force majeure”, ista ona koja sada već postoji u zračnom prometu, a koja, tvrde protivnici prijedloga Vijeća, aviokompanijama nerijetko služi da bi se izvukle iz obveze plaćanja naknade kod kašnjenja.

Ekstremni uvjeti

Ona bi željezničkim operaterima omogućila da putnicima ne moraju isplaćivati naknade u slučajevima kašnjenja koja su uzrokovana ekstremnim vremenskim uvjetima, prirodnim katastrofama, kao i u situacijama kao što su samoubojstva, krađa kablova, sabotaže i slično.

Za razliku od Vijeća EU, Europski parlament predložio je da se odredba o force majeure ne uklapa u novu Direktivu o pravima putnika o željezničkom prometu, no još nije jasno čije će stajalište u konačnici pobijediti.

Osim toga, Vijeće EU, doznaje Jutarnji list, usprotivilo se i prijedlogu Parlamenta koje je novom Direktivom htjelo za sto posto povećati iznose naknada putnicima u slučajevima kašnjenja.

Recimo, trenutnom odredbom kompanije putnicima za kašnjenja u trajanju od 60 do 119 minuta plaćaju 25 posto vrijednosti karte, što je Parlament za kašnjenja do 90 minuta htio povećati na 50, a za ona do 119 minuta na 75 posto cijene, dok je za kašnjenja preko 121 minute bilo predloženo da se kompenzacija poveća na iznos kompletne karte.

Ipak, Vijeće se zasad izborilo da se novom Direktivom zadrže stari iznosi kompenzacija, a usprotivilo se i Parlamentovom prijedlogu o povećanju iznosa kazni za željezničke operatere.

Naime, dok je Parlament predlagao da se kazne operaterima definiraju kroz određeni postotak njihovog godišnjeg prihoda, Vijeće je inzistiralo da se kazne zadrže na trenutnoj razini, što udruge također smatraju spornim.

Povezana putovanja 

“U vrijeme kada treba hitno poduzimati aktivnosti vezane uz klimatske promjene, najneugodnije iznenađenje je da zemlje članice EU nastoje smanjiti prava putnika u željezničkom prometu kada putuju diljem EU. Željeznički promet trebao bi zapravo biti veliki poticaj i važna mjera u borbi protiv klimatskih promjena”, poručili su iz Unije potrošača Hrvatske u kojoj tvrde da se smanjenju prava putnika priklonila i Hrvatska.

Između ostaloga, očekivalo se da će se novom Direktivom putnicima omogućiti zaštita na povezanim putovanjima, na isti način kako su oni zaštićeni u zračnom prometu, a što je svojim prijedlogom podržao i EU Parlament, predloživši odredbu prema kojoj bi putnici bez iznimke uvijek bili zaštićeni na “kombiniranim putovanjima” - barem svima koji imaju realne vremenske rasporede.

Ipak, Vijeće EU i ovdje je imalo drugačiji stav, predloživši odredbu prema kojoj će operateri, ako karte za povezana putovanja izdaju s napomenom da je ipak riječ o zasebnim kartama, biti izuzeti od plaćanja naknade u slučajevima kašnjenja, što udruge čitaju kao otvoreni put svim željezničkim operaterima da naprosto ukinu praksu prodavanja povezanih karata.