Nakon gotovo desetljeća visokih stopa rasta fizičkih pokazatelja domaćeg turizma, dominantno obilježje ove sezone, s tržišnog aspekta, je neizvjesnost. Ono u što možemo biti sigurni je kako je razdoblje brzog rasta iza nas. Slijedi razdoblje borbe za svakog gosta na turbulentnim emitivnim tržištima.
Takvu sudbinu dijele sva mediteranska tržišta, s izuzetkom Turske. Turizam na Mediteranu je pod utjecajem dva dominantna trenda.
Prvi se odnosi na opću nesigurnost u snagu europskog gospodarstva, potaknutu usporavanjem gospodarstava, prije svega Njemačke i Italije. Dodatan element koji kreira sveopću neizvjesnost je Brexit čiji se realni učinci u ovoj fazi još ne mogu ni procijeniti. Ta kretanja odvraćaju ljude od velikih troškova ljetovanja, što se i osjeti na rezervacijama. U prva dva mjeseca godišnji kumulativ rezervacija iz Njemačke za Hrvatsku bio je u minusu u odnosu na prošlu godinu, dok je pad turističkih rezervacija Britanaca na cijelom Mediteranu u prosjeku do 10% niži u odnosu na prošlu godinu.
Povratak Turske
Drugi trend je veliki povratak Turske koja je politikom subvencioniranih cijena turističkih aranžmana već prošle sezone unijela veliku nervozu na tržišta zapadnog Mediterana, posebno u Španjolskoj, a ove sezone nastavlja bilježiti visoke stope rasta rezervacija s ključnih europskih emitivnih tržišta.
To je okruženje koja definira perspektive hrvatskog turizma ne samo u ovoj nego i u narednih nekoliko godina. U Hrvatskoj udruzi turizma odlučili smo kvantificirati efekte tih trendova na očekivanja domaćih turističkih kompanija i rezultate naše ankete objavili smo u prvoj publikaciji Turistički impuls, koja će izlaziti kontinuirano svakog kvartala. Anketom smo zahvatili 15 najvećih turističkih kompanija koje ostvaruju 81 posto dobiti hotelskog sektora.
Anketa je pokazala da su domaće turističke kompanijama u škarama usporavanja prihoda s jedne strane i rasta troškova, prvenstveno rada, s druge strane. Kompanije očekuju usporavanje godišnje stope prihoda za 11,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i kumulativni rast troškova rada od 18,4 posto u 2018. i 2019. Bez promjene poslovnog okvira u kojem posluje hrvatski turizam to će rezultirati smanjenjem profitabilnosti i smanjenje investicijskog potencijala.
Očekivanja najvećih turističkih kompanija govore o padu profitabilnosti ove godine za gotovo 5 posto te, kao posljedicu, smanjenju investicija već ove godine za 20 posto. U naredne dvije godine očekuje se daljnje smanjenje investicija po stopi od 33 posto u usporedbi s razdobljem 2018. i 2019. godine.
Smanjenje investicijskog potencijala u turizmu značajno utječe na dugoročne perspektive domaćeg turizma. Svima je jasno da dugoročno Hrvatska na Mediteranu mora konkurirati isključivo kvalitetom, a ne cijenom. Upadanje u spiralu smanjivanja cijena može samo uništiti domaću obalu i kompletan hrvatski turizam. To nije opcija.
Nove investicije
No, za konkuriranje kvalitetom, osim načelnog određenja, ključno je privući i potaknuti investicije.
A za to ćemo morati napraviti bitne izmjene poslovnog okvira. Hrvatska je danas jedna od najmanje konkurentnih za ulaganje u turizam na Mediteranu i ima najveće porezno opterećenje, posebno ako gledamo stopu PDV-a. Španjolska, Francuska i Italija imaju smanjenu stopu PDV-a na kompletnu turističku ponudu od 10 posto. Kod nas je stopa PDV-a na hotelski smještaj 13 posto, a na ugostiteljske usluge 25 posto. U tome nas u čitavoj Europi prati samo Danska.
Stope rasta
Zašto se razvijenim državama, turistički iznimno dobro brendiranim i poželjnim turistima diljem svijeta, isplati poreznom politikom poticati turizam? Računica je vrlo jednostavna – turizam generira značajnu ekonomsku aktivnost, a investicije u turizam razvijaju destinacije.
Turizam izravno i neizravno generira gotovo 20 posto BDP-a Hrvatske, zapošljava, s njemu povezanim o ovisnim djelatnostima gotovo svakog četvrtog zaposlenog, generira 11 posto svih investicija u Hrvatsku. Puno se diskutira o tome je optimalna struktura gospodarstva u kojoj turizam čini tako velik dio? To je više pitanje i izazov za ostali dio gospodarstva. U situaciji kada turizam bilježi značajne stope rasta i postaje sve značajniji čimbenik na receptivnom tržištu Mediterana, takva diskusija je nepotrebna.
Naravno, prioritetni uvjet rasta turizma je jačanje investicija što će kontinuirano dizati kvalitetu. I tu zatvaramo krug. Kada bi se PDV na cijelu turističku uslugu smanjio na razinu nama konkurentskih zemalja, turizam može privući dodatnih tri milijardi eura investicija, može jednokratno povećati plaće zaposlenika za 20 posto i nastaviti ih podizati narednih nekoliko godina, što će zajedno dodatno stabilizirati proračunske prihode i podići standard života u Hrvatskoj. U suprotnom, a naša anketa je to jasno pokazala, nema novih investicija koje bi jamčile iskorak u kvaliteti ponude, što nam otvara bokove konkurenciji i dugoročno ugrožava poziciju na Mediteranu. (Veljko Ostojić)