Dodatnih 6,9 milijardi kn

Veliki pregled: Tko su stvarni dobitnici i gubitnici državnog proračuna za iduću godinu?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 8:24

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 8:24

Ronald Goršić / Goran Mehkek / Nikša Stipaničev / Bruno Konjević / Hanza Media

Gore: Mario Puškarić, Ljubica Kožul, Damir Sabol; dolje: Vehid Ibraković, Miroslav Šuvak i Ante Tandara

Koliko god dobro zvuči vijest s jučerašnje sjednice Vlade, prema kojoj će na temelju promjena devet zakona građani i poduzetnici u 2019. imati 2,8 milijardi kuna više na svojim računima, jako loše zvuči informacija da se još ove godine u državnom proračunu mora registrirati minus od 4,3 ili 3,6 milijardi kuna na ime isplate i obračuna naplate jamstava kredita za Uljanik Grupu.

Naime, nastavi li se raditi brod jaružalo (možda i uz pomoć države), koji je u fazi izgradnje od 80 posto, državi neće sjesti oko 800 milijuna kuna tih jamstava, pa će se u proračunu za 2019. obračunati “samo” 3,6 milijardi kuna minusa. Ako se, pak, ne uspije dovršiti taj brod, ukupna će svota iznositi 4,3 milijarde kuna. Toliki će biti i negativni utjecaj na deficit opće države, prema obračunskoj metodi Europske unije ESA 2010., u ovoj godini, jer bi, da nije tog minusa proračun i ove godine bio u suficitu.

No, kada je gotovinski model u pitanju (koji ne “priznaje” EU), minus od brodogradnje u ovoj će godini biti oko 2,5 milijardi kuna, a u idućoj oko 1,5 milijardi kuna. Naravno, bude li se uključila u nastavak gradnje započetih brodova, država bi u doglednoj budućnosti njihovom prodajom djelomično nadoknadila gubitke od aktiviranja jamstava.

Povećanja

Ipak, zbog jakog rasta prihoda od poreza i dobrih učinaka izvanproračunskih fondova i lokalne uprave, sukladno rebalansu proračuna za 2018. deficit opće države ostaje nepromijenjen unatoč Uljaniku i iznosit će dvije milijarde kuna, odnosno 0,5 posto BDP-a. Prema riječima Zdravka Marića, izmjenama i dopunama središnjeg državnog proračuna za 2018. ukupni prihodi iznose 129,2 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 144 milijuna kuna, što prije svega proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za čak 2,7 milijardi kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija “pomoći”, i to za 2,6 milijardi kuna, a vezana je uz slabije izvršavanje povlačenja sredstava iz fondova EU, pa je smanjena i domaća komponenta.

Ukupni rashodi smanjuju se, pak, sa 133,3 milijarde kuna na 131,7 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Vlada je usvojila i prijedlog proračuna za 2019. na temelju kojeg se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uz gospodarski rast od 2,9 posto, dok su ukupni rashodi planirani u iznosu od 140,3 milijarde kuna. Kada se tome pridodaju rezultati izvanproračunskih fondova i poduzeća i lokalna uprava, u 2019. godini manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010. iznosit će 0,4 posto BDP-a. Suficit opće države Vlada očekuje tek u 2021. Najznačajnije porezne izmjene odnose se na snižavanje stope PDV-a sa 25 posto na 13 posto, i to za žive životinje, svježe meso i ribu, voće i povrće, jaja te dječje pelene, a svi lijekovi oporezovat će se stopom od 5 posto. Dodatno, od 1. siječnja 2020. godine planira se i smanjenje opće stope PDV-a sa 25 posto na 24 posto.

Rast rashoda

Rast rashoda posljedica je, pak, indeksacija mirovina u iznosu od 1,2 milijarde kuna, dodatnih doprinosa RH proračunu EU u iznosu od 142,2 milijuna kuna, kao i mjera demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike, od kojih se ističu doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljini dopust i opremu za novorođeno dijete te subvencioniranje stambenih kredita, u ukupnom iznosu od 468 milijuna kuna. Uz to, provedba kurikularne reforme stajat će još 310,2 milijuna kuna, a predsjedanje RH Vijećem EU 160,3 milijuna kuna (uključuje i uređenje kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koja će biti središnje mjesto predsjedanja). Naravno, jedna od boljih vijesti, pravi Vladin božićni poklon poslodavcima i radnicima, povećanje je neoporezivog dijela za božićnice, regrese i slične naknade sa 2500 na 7500 kuna godišnje od 1. prosinca ove godine.

Tko su dobitnici proračuna?

Umirovljenici

Onaj tko prima mirovinu od 2000 kuna dobit će dodatnih 60

Rashodi za mirovine povećat će se za 1,2 milijarde kuna radi indeksacije mirovina te zbog očekivanog porasta broja umirovljenika. Za indeksaciju mirovina, zbog većeg rasta plaća i inflacije nego lani, predviđeno je 630 milijuna kuna.

Podaci DZS-a pokazuju da su plaće po zaposlenom u prvoj polovici ove godine rasle 4,3 posto, a indeks potrošačkih cijena 1,1 posto. Kako je u formuli za indeksaciju omjer inflacije i plaća 70:30, može se očekivati povećanje mirovina od dva do tri posto.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prije je rekao da će se najniža mirovina povećati za tri posto. Ako, primjerice, iznosi 2000 kuna, to bi značilo povećanje od 60 kuna. No, umirovljenicima bi proračun trebao donijeti i pojeftinjenje proiozvoda na koje će se primjenjivati niža stopa PDV-a. Prijašnji izračuni Ministarstva financija su pokazali da bi to kućanstvima moglo donijeti mjesečnu uštedu od 72,60 kuna. Ne računajući bezreceptne lijekove, efekt te mjere procjenjuje se na 100 milijuna kuna godišnje.

Radnici u javnom sektoru

Medicinska će sestra zarađivati 180 kuna mjesečno više

Rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna, što je 1,1 milijardu više nego u 2018. godini. Iako su sindikati tražili veće povećanje, pri čemu su najprije odbili predloženih dva posto i pomirili se na kraju s ponudom od tri postto, Vlada je ostala pri prijedlogu da one rastu 3 posto. Onima koji, primjerice, imaju plaću od 6000 kuna, to će donijeti povećanje od 180 kuna.

No, oni koji imaju veće plaće, uključujući saborske zastupnike i članove Vlade, mogu računati i na znatno veće povećanje plaća zbog širenja poreznog razreda kojim se plaće oporezuju sa 24 umjesto 36 posto. Procjene su pokazivale da će visoke plaće rasti više od 1000 kuna.

Poljoprivrednici

Subvencije za uređenje poljoprivrednog tržišta 3,2 milijarde kuna

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna. Najznačajniji iznos subvencija odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda: u idućoj godini 3,2 milijarde kuna, što je povećanje od 100 milijuna kuna. U planu su i povećana izdvajanja za mjere ruralnog razvoja, kao i povećanih izdvajanja za mjere aktivne politike zapošljavanja te poticanje željezničkog putničkog prijevoza.

Poduzetnici

Sniženi doprinosi i nova pravila za nagrađivanje radnika 

Kako se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto, procjenjuje se da će se poduzetnicima osloboditi iznosi od oko 900 milijuna kuna. Na kraju je prihvaćen i zahtjev poduzetnika da se poveća i ukupni godišnji iznos neoporezivih primitaka sa sadašnjih 2500 na 7500 kuna. Time je ministar financija dao priliku poslodavcima “da nagrade svoje zaposlenike”, bilo u obliku božićnice ili 13. plaće. Od ostalih poreznih izmjena važnih za poslodavce izdvajaju se oporezivanje tzv. opcijskih dionica, odnosno radničkog dioničarstva. To više ne bi bio dohodak od rada, nego od kapitala, koji bi se oporezivao po stopi od 36 posto, ali u drugo čitanje ići će se s prijedlogom da se oporezuje po nižoj stopi, od 24 posto. Zakonskim je izmjenama reguliran raspon tog paušala i on ne bi mogao biti manji od 150, ni veći od 1500 kuna. Vlada sada regulira da taj paušal u gradovima i općinama koji ga sami ne utvrde bude 750 kuna.

Branitelji

Mjere za zapošljavanje i gradnja veteranskih centara

Rashodi za branitelje u najvećoj su mjeri dio mirovinskog sustava, ali blago raste i proračun Ministarstva branitelja. U idućoj godini iznosit će milijardu i 362 milijuna kuna, što je 40 milijuna kuna više nego ove godine. Kao dodatne troškove ministar branitelja Tomo Medved je izdvojio početak gradnje veteranskih centara, mjere za zapošljavanje branitelja, obnovu memorijalnog groblja u Vukovaru i nabavu strojeva za poslove traganja za posmrtnih ostacima nestalih osoba iz Domovinskog rata. (Marina Klepo)

 

Reakcije građana i poduzetnika na proračun

Vehid Ibraković, profesor Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod

U odnosu na to koliko imamo novih obveza 3% je kap u moru

- Veće plaće... U stilu bolje išta nego ništa, tri posto je kap u moru u odnosu na to koliko smo novih obaveza dobili. Samo plaćen radnik je dobar radnik i od njega možeš očekivati da će napraviti sve zadatke i da neće morati ići raditi dodatne poslove da bi živio prosječno i platio sve račune. Što se tiče najavljenog novog modela nagrađivanja učitelja, malo su oko toga zakomplicirali i čini se da ništa više novca tu neće biti. (Mirela Lilek)

Ante Tandara, predsjednik zagrebačke Hvidre

Drago nam je da je veća stavka za veteranske centre

Generalno govoreći, branitelji su zadovoljni budžetom Ministarstva. Zadovoljni smo i novim Zakonom o braniteljima, iako se uvijek može više i bolje. Posebno sam zadovoljan činjenicom da će iduće godine Ministarstvo branitelja imati veći budžet za gradnju veteranskih centara. Nama je to važno zbog mogućnosti da popravimo zdravstveno stanje braniteljske populacije preventivnim zdravstvenim pregledima i ostalim uslugama u veteranskim centrima. (Marko Špoljar)

Ljubica Kožul, umirovljenica

Mjesečno trošim 300 kn na lijekove, raduju me niže cijene

Ovo je Hrvatska, tu cijene uvijek idu gore, tako da ne mogu sada sretno reći da će nam iduće godine biti bolje. No, drago mi je što će hrana i lijekovi biti jeftiniji. Već sada mjesečno trošim više od 300 kuna na lijekove. Naime, imam problema s očima pa skoro svaki mjesec moram kupovati posebne kapi za oči, a tu su i drugi starački problemi. Ujedno, drago mi je da će mirovina biti veća. Tri posto nije puno, ali sigurno je bolje nego da bude niža. Stoga se neću previše žaliti. (Matija Boltižar)

Miroslav Šuvak, Nova runda

Ne vidim nikakvo poboljšanje, finalni trošak mi ostaje isti

Čitao sam o tim izmjenama, ali one za nas kao male poduzetnike i ne znače neke promjene. Ja tu ne vidim nikakvo poboljšanje ili pomoć poduzetnicima kako to Vlada predstavlja. Ako sam dobro razumio, naš finalni trošak ostaje isti. Smanjeni su doprinosi, ali realno, naše plaće nisu dovoljno velike da bi nam izmjena zakona nešto značila. Smanjen je i porez na svježe namirnice na 13 posto, ali nam ni to neće biti od neke pomoći, budući da će se onda nabavna cijena povećati. Nitko nam ni na koji način nije pomogao. (Lea Balenović)

Marijo Puškarić, proizvođač povrća iz Kaniške Ive

Novac treba usmjeriti u razvoj, a ne ekološku proizvodnju

Svako povećanje proračuna za poljoprivredu raduje jer mislim da naši proizvođači trebaju napraviti krupne korake da bi sustigli konkurenciju koja je koristila blagodati fondova EU davno prije nas. Tek nedavno sam počeo koristiti sredstva iz fondova EU i mislim da je dobro da su procedure za sudjelovanje u natječajima pojednostavljene. Najvažnije da dobijemo posebne uvjete za razvoj, a sredstva treba usmjeriti u sektore gdje smo slabi, a ne u, primjerice, ekološku proizvodnju koja ne daje rezultate. (Zlatko Šimić)

Damir Sabol, direktor Photomatha

Velika većina ljudi neće osjetiti nikakvu promjenu

Izmjene u Zakonu o porezu na dohodak dobar su korak, ali ne i ozbiljno rasterećenje koje bi se uistinu osjetilo na plaćama značajnijeg broja ljudi. Mi bismo htjeli da naši ljudi od onoga što mi ukupno platimo dobiju više. To se ovakvim izmjenama zapravo neće dogoditi. Konkretno, na primjeru Zagreba porezno rasterećenje će se osjetiti tek na neto plaći od 16.344 kune, ali jako je malo ljudi u Hrvatskoj s takvim primanjima. Većina ljudi neće osjetiti ništa. Pozdravljam povećanje neoporezivog dijela za božićnice. (Iva Grubiša)