Tjedan u 10 pitanja

Vedran Jakominić: Tražimo manji PDV i model 'Pet kravata'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.9.2020. u 15:18

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.9.2020. u 15:18

Privatni album

Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre, gostovao je u našoj rubrici Tjedan u 10 pitanja te upozorio na aktualne probleme u struci, a najavljuje i štrajk upozorenja.

1 Vedrane, koji su razlozi da je Udruga ugostitelja Kvarnera i Istre za četvrtak najavila akciju “5 do 12” kojom planirate u to vrijeme zatvoriti ugostiteljske objekte na jedan sat?

- Da nam je netko prošle godine u ovo isto vrijeme rekao kako nas u 2020. čeka ovo što nas je dočekalo, rijetko bi tko, ako ne i nitko, u to povjerovao. Brojke su bile izvrsne, prognoze za ovu godinu najoptimističnije dosad, a utjecaj pandemije ovakvih razmjera moguć samo u glavama scenarista holivudskih filmova katastrofe. Nažalost, život nam je tko zna koji put dao po prstima, globalna pandemija koronavirusa prouzročila je kolektivni svjetski lockdown koji za posljedicu ima najveći zabilježeni pad gospodarske djelatnosti u povijesti čovječanstva. Mjere za očuvanje radnih mjesta spasile su naše djelatnike od odlaska na Zavod. Najavljena povoljna kreditiranja koja će država osigurati gospodarstvenicima ostala su kule u zraku. Pristup bilo kakvoj kreditnoj liniji je blokiran. Sve to upućuje kako je kolaps djelatnosti samo odgođen s travnja na studeni. Svjesni ozbiljnosti situacije koja nas neizbježno očekuje, ugostitelji Kvarnera i Istre pokrenuli su akciju “5 do 12” kojom simbolički planiraju ukazati kako je doista 5 do 12 za gospodarstvo te poručiti odgovornim institucijama ove države kako bez novih koraka ka spasu poslovanja gospodarstvenici, a posebice ugostitelji, neće moći sačuvati radna mjesta. Pritom ne tražimo besplatan novac, nego pristup kreditnim linijama za očuvanje likvidnosti, investicije i porezne olakšice kako bismo konsolidirali poslovanja.

2 Koliko ugostitelja se odazvalo vašem pozivu i u kojim dijelovima zemlje će vas podržati?

- Akcija se održava na području Istre i Kvarnera, kojem pripadaju članovi Udruge, a prema trenutačnim saznanjima, zasad je riječ o oko 400 ugostiteljskih objekata od Crikvenice do Novigrada.

3 Nedavno ste anketirali oko 500 ugostitelja koji otežano posluju zbog koronakrize. Koliki im je pad u poslovanju i koliko je radnih mjesta ugroženo ove jeseni?

- Radeći anketu na bazi od gotovo 500 ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske, ustanovili smo kako njih gotovo 60 posto bilježi pad u poslovanju veći od 50 posto, a gotovo 40 posto ih se suočava s činjenicom da u ovim uvjetima neće opstati do sljedeće sezone. Čak 80 posto poslodavaca bit će prisiljeno pribjeći otkazivanju ugovora djelatnicima. Te se brojke u razdoblju koje nas očekuje sigurno neće promijeniti na bolje. Vladine najavljene mjere pomoći svakako su dobrodošle onom manjem dijelu ugostitelja koji će imati pad od 60 posto kako bi ostvarili uvjete za potporu, ali to su vatrogasne mjere. Ne možemo očekivati da će država dovijeka moći financirati plaće radnika u ugroženim granama.

4. Što su odgovorni dosad napravili kako bi vam pomogli, jeste li sudjelovali u kreiranju promjena u ugostiteljstvu?

- Zahvaljujući sluhu vladajućih za probleme koji su zadesili gospodarstvo u ožujku, spriječen je momentalni kolaps hrvatske ekonomije i najezda od gotovo pola milijuna ljudi na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Donesene mjere sačuvale su brojna radna mjesta do početka turističke sezone koja je zbog povoljne epidemiološke slike privukla mnoge turiste. Kupljeno je još malo vremena. No, pravo je pitanje što će se učiniti, a ne što se učinilo. Ne bude li prave strategije, ne dođe li do porezne reforme i ne oslobode li se kreditne linije, izgubit ćemo borbu protiv konkurentskih mediteranskih zemalja, izgubit ćemo ljude, a nadomjeska nema i izgubit ćemo tvrtke jer novca više nema ni u čarapama. Nacionalna udruga ugostitelja, udruga Glas poduzetnika, Udruga ugostitelja Kvarnera i Istre i ja osobno uvijek smo na dispoziciji za kvalitetan dijalog bez fige u džepu. A takvih je, nažalost, malo.

5 Sada tražite porezno rasterećenje po uzoru na druge turističke mjere, manji PDV i kredite za premošćenje krize. Koji su konkretno vaši zahtjevi i komu ćete ih predočiti?

- Svoje zahtjeve jasno komuniciramo i predočavamo već dulje vrijeme svim čimbenicima kreiranja poslovnog ozračja u Republici Hrvatskoj. Ne otkrivamo toplu vodu, pratimo što čine uspješniji i želimo slijediti taj put. Za to ne treba biti suviše pametan. Porezno rasterećenje, povoljne i brze kreditne linije ne samo za ugostiteljstvo, nego i za sve pogođene grane, od event industrije do povremenog putničkog prijevoza. Tražimo da HAMAG i HBOR rade ono što je Vlada obećala da će raditi, kao i poslovne banke koje štite svoju aktivu i ne oslobađaju sredstva na tržište unatoč relaksaciji od strane HNB-a.

6 Što je s reduciranjem parafiskalnih nameta i rješavanjem statusa strane radne snage?

- Vjerujem kako u Hrvatskoj ne postoji niti jedna osoba koja zna nabrojati sve parafiskalne namete, a kamoli objasniti svrhovitost svakog od njih. O parafiskalnim nalozima otvorili smo dijalog s Vladom i resornim ministarstvima prije izbora. Bojim se da ćemo to sigurno morati učiniti opet. Što se radne snage tiče, moja su razmišljanja trenutačno okrenuta domaćoj radnoj snazi jer nitko kao domaći čovjek, posebice u ugostiteljstvu i turizmu, neće znati prezentirati domaći proizvod. U turističkoj borbi domaći čovjek svakako čini prevagu i moramo učiniti sve kako bismo domaćeg čovjeka zadržali.

7 Na nedavnom kongresu predstavili ste model “Pet kravata”. O čemu je riječ?

- Riječ je o modalitetu označavanja hrvatskih ugostiteljskih objekata, koji smo kao koordinacija naših ugostiteljskih udruga ponudili najvišim državnim instancama koje skrbe o našoj djelatnosti. Dakle, ta oznaka kvalitete u sebi sadrži sve najvažnije vrijednosti Hrvatske. Na simboličkoj razini, kravata je vjerojatno naš najpoznatiji “izum”, naš proizvod koji je postao dio globalne kulture. Ali, da bi ga se moglo dobiti u maksimalnom broju, ugostiteljski objekt morao bi u cijelosti koristiti domaće sirovine i proizvode. Na taj bi se način dalo snažni impuls razvoju poljoprivrede, oko svega bi se pokrenuli i “koncentrični krugovi” mnogih drugih djelatnosti. Djelovalo bi se na bolje zapošljavanje, bolja primanja, naprosto - na kvalitetu života. Tada bi se počela razvijati i svijest da je moguće normalno živjeti od vlastitog rada, prestao bi za neko vrijeme strah, ovisnost o razmišljanju na način “tko će mi dati plaću”, što bi zamijenio stav “znam i mogu svojim radom zaslužiti plaću”. Model “Pet kravata” izuzetno je važan želimo li poticati domaći proizvod i domaće proizvođače.

8 Ugostiteljstvo je najkontroliranija gospodarska grana, a građani koji koriste vaše usluge nemaju solidarnosti za vaše zahtjeve i optužuju vas za brzo bogaćenje. Kako to doživljavate?

- Intenzivno razmišljamo o tome da organiziramo izložbeni sajam automobila koje voze ugostitelji te da pozovemo građane da jedan radni dan provedu s nama. Previše je dogmi. Ugostiteljstvo je požrtvovan, iscrpljujući posao bez radnog vremena, vikenda i godišnjih odmora, u konstantnom stresu i borbi za vlastiti biznis, ljude, goste i vlastitu obitelj. Svatko može probati, pa procijeniti sam, na vlastitu žalost ili zadovoljstvo.

9 Koja je razlika između ugostitelja starog kova i vas uglavnom mlađih koji ste ih naslijedili? Što su vam ostavili u zanatsko naslijeđe?

- Pokušavam shvatiti što je to ugostitelj starog kova. Nekako zloslutno zvuči. O starijim kolegama uglavnom sve najbolje. Mnogo je utakmica u njihovim nogama i mnogi utrti putovi, bolji ili lošiji. Kako god bilo, treba ih slušati i učiti iz njihovih pogodaka i pogrešaka. Njihovo iskustvo nemjerljiv je doprinos našoj energiji. Uvijek kad se govori o uspješnosti, govori se o kombinaciji mladosti i iskustva, zar ne?

10 Kako komentirate ovotjedne zavrzlame s influencericom koja je zatražila besplatni obrok u zamjenu za reklamu? Ima li udruga kakav stav o toj pojavi?

- Stav je udruge da svaki čovjek na kugli zemaljskoj ima pravo baviti se poslom koji želi dok god se pridržava slova zakona, kao što i svatko ima pravo odbiti uslugu ako procijeni da od nje nema koristi.