- Naravno da su nam vrećice besplatne - odgovorili su nam kroz smijeh u mesnici Igomat na zagrebačkom Vrbiku na upit o naplati plastičnih vrećica, kao da je riječ o sasvim logičnom odgovoru. Do prvog dana ove godine on je uistinu i bio logičan. No, od 1. siječnja 2019. svi su trgovci obvezni naplaćivati lagane plastične vrećice, odnosno one koje se uobičajeno mogu naći u trgovinama.
Izmjenom Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži svim je prodavateljima, kako je u njemu navedeno, postalo zabranjeno besplatno dijeliti lagane plastične vrećice. Da pojasnimo, kada kažemo svi prodavatelji, u njih su uključene i trgovine odjećom i obućom, ljekarne, pekarnice, mesnice, ali i tržnice. Stoga bi već nekoliko tjedana trebali plaćati vrećice u kojima vam prodavačica u kvartovskoj pekarnici daje kruh ili one u kojima na placu dobivate peršin.
Nemaju pojma
Ipak, prilikom kupovine kifle s čokoladom u trešnjevačkoj pekarnici Dafina primijetili smo da se trgovci baš i ne pridržavaju nove zakonske odredbe. Kiflu smo dobili u besplatnoj laganoj plastičnoj vrećici, odnosno upravo u onoj koja bi od početka godine trebala biti naplaćivana. Isto nam se dogodilo i na Trešnjevačkom placu gdje je na licu prodavačice bilo i više nego očigledno da nije upoznata s izmjenom Pravilnika.
- Pa nikad nisam naplaćivala vrećice, zašto me to uopće pitate? - odgovorila nam je na pitanje trebamo li platiti vrećicu za kupljene naranče.
- Dok se neke trgovine vrlo ozbiljno i precizno pridržavaju zakonske odredbe, neke ih u potpunosti zanemaruju - u utorak su priopćili iz udruge Prijatelji životinja te pozvali građane na prijavu onih koji se odredbi ne pridržavaju. A za njih kazne nisu niske. Naime, kako su nam rekli u Ministarstvu za zaštitu okoliša i energetike, nepoštivanje odredbe naplaćuje se između 25.000 i 800.000 kuna.
- Provedbu mjera vezanih uz smanjenje potrošnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj obavlja inspekcija zaštite okoliša, a novčane kazne za kršenje odredbi kreću se od 100.000 do 800.000 kuna za pravne osobe, od 30.000 do 70.000 kuna za odgovorne osobe u pravnoj osobi te između 25.000 i 70.000 kuna za obrtnike - pojasnili su nam u Ministarstvu koje je i donijelo ovaj Pravilnik koji trgovcima nije ostavio prostora za prilagodbu na nove mjere.
Stoga bi, naglasili su, svi već trebali naplaćivati vrećice “bez obzira radi li se o novonabavljenim vrećicama ili onima s postojećih zaliha”. - Nije predviđeno niti je propisano prijelazno razdoblje kao ni izuzeće od spomenute obveze za plastične vrećice koje do navedenog datuma prodavatelj nije potrošio te ih i nadalje ima na svojim zalihama - kazali su nam u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Ustaljena praksa
I dok manji trgovci nemaju pojma o čemu je zapravo riječ, veliki su trgovački lanci počeli provoditi mjere za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Zapravo, tamo je njihova naplata već ustaljena praksa. No, izmjenom Pravilnika trgovci su, osim zabrane besplatnog davanja laganih plastičnih vrećica, prisiljeni i pored onih vrlo laganih, koje u supermarketima obično nalazimo u rolama pored odjela za voće i povrće, staviti oznaku “Vrećice koristite štedljivo” s ciljem edukacije potrošača. Toga se, kako su nas obavijestili, trgovački lanci i pridržavaju.
- Lagane plastične vrećice na Sparovim blagajnama nisu besplatne. S druge strane, one vrlo lagane na odjelu voća i povrća ne naplaćujemo, no jasno smo istaknuli preporuku o manjem korištenju istih kako bismo kupce potaknuli na štedljivu upotrebu - kazali su nam iz Spara.
Naplaćuju se vrećice od 15 do 50 mikrona
Izmjenom Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., naplaćuju se lagane vrećice debljine između 15 i 50 mikrona. One se odnose na obične vrećice koje najčešće dobivate u pekarnicama, tržnicama, mesnicama, ljekarnama, manjim kvartovskim dućanima, kako hranom i kućnim potrepštinama, tako i onima odjećom i obućom.
U većim lancima odjeće i obuće trgovci koriste vrećice deblje od 50 mikrone koje su i dalje besplatne.
Vrećice tanje od 15 mikrona, odnosno vrlo lagane vrećice, ne naplaćuju se. One se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. To su vrećice u koje u supermarketima spremate voće, povrće ili meso, a često se nalaze i pored self-check blagajni.