Nema scenarija u kojem Hrvatskoj zbog efekta korona krize ne prijeti veliki val otpuštanja, proizlazi iz brzopotezne analize koju je izradio tim analitičara vođen ekonomistom Vukom Vukovićem, okupljen oko inicijative Glas poduzetnika, ali posljedice mogu biti znatno ublažene i oporavak gospodarstva ubrzan usvoji li Vlada sada mjere koje ta inicijativa traži.
One uključuju, uz državnu potporu za minimalnu neto plaću, i oprost poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.
Efekti krize
Na novinskoj videokonferenciji jučer objavili su tri scenarija o efektima krize na radnu snagu za ovu i iduću godinu, a naglašavaju pritom kako je za 2021. uračunat i učinak pada zaposlenosti u privatnom i u javnom sektoru. “Nezaposlenost će se preliti i na javni sektor. Zbog pada prihoda od turizma bit će dramatičan pad prihoda u proračunu, morat će biti rezova i u javnom sektoru. Očekuje nas vrlo turbulentno i crno razdoblje u sljedećih godinu i pol ili više”, poručio je Vuk Vuković.
Njegova je projekcija, ujedno i najbolji scenarij (ako Vlada hitno usvoji mjere koje predlaže inicijativa Glas poduzetnika, ali i druge poslodavačke udruge), da će u tom slučaju do kraja ove godine bez posla ostati do 150 tisuća ljudi te njih još 60 tisuća u 2021., što znači da bi ovu godinu Hrvatska dosegla ukupno 290 tisuća nezaposlenih (sada ih je nezaposleno 130 tisuća) te 350 tisuća u 2021., nakon čega se može očekivati, smatraju, ekonomski oporavak, jer će veliki broj firmi ipak biti spašen od propasti, a efekt krize na radna mjesta biti bitno ublažen.
Neće imati izbora
U drugom scenariju, u kojem Vlada ne mijenja svoje mjere, šok krize bit će samo djelomično ublažen. “Procjenjujemo 290 tisuća novih nezaposlenih do kraja 2020. godine te dodatnih 120 tisuća u 2021., čime se ukupni broj u 2021. penje na 540 tisuća”, kaže Vuković. Takva se procjena temelji, kako objašnjava jedan od inicijatora inicijative Glas poduzetnika Dražen Oreščanin (osnivač i direktor IT tvrtke Poslovna inteligencija), na negativnoj reakciji većine firmi na predložene mjere odgode “koje nikome ne donose sigurnost u planiranju poslovne 2020. ni 2021. godine. Ipak, dio firmi neće imati izbora i morat će uzimati kredite, no u svakom slučaju morat će reagirati otpuštanjima”.
Traže ostavku Horvata
U najgorem scenariju, koji bi značio da se baš ništa nije poduzelo (a to ipak nije slučaj), do kraja ove godine bi čak 400 tisuća ljudi ostalo bez posla te još 160 tisuća u 2021. godini. To bi ukupan broj nezaposlenih u ovoj godini dovelo do 530 tisuća te do gotovo 700 tisuća u idućoj godini, što je više od polovice trenutno svih zaposlenih u Hrvatskoj (u ovom trenutku ih je 1,312.000).
Na naše pitanje znači li to da se najgori scenarij zapravo ne može dogoditi, Vuković odgovara: “U teoriji ne, u praksi nikad ne znaš”. Cilj inicijative Glas poduzetnika, kako su poručili on i Oreščanin, je da se maksimalno smanji rizik najgoreg scenarija. “Vlada u ovom trenutku ne razumije kaskadni učinak na ekonomiju koji će prouzročiti njihove neadekvatne mjere”, kaže Vuković.
Koliko su njihove projekcije kredibilne? Napominju kako Vlada javnosti nije dala informaciju o vlastitim projekcijama i na temelju kojih podataka, predviđanja i simulacija su donesene njene odluke. “Dok to ne pokažu javnosti, ostaju naše projekcije, limitirane s pristupom službenim podacima, ali prilagođene s anketama prema članovima inicijative i osluškivanju učinaka u realnom vremenu”, kaže Oreščanin.
U utorak su objavili procjenu kako bi mjere koje su potrebne za spas ugroženih oko 730 tisuća radnih mjesta (ako kriza potraje dulje od šest mjeseci) državu stajale oko 30 milijardi kuna, oko sedam posto BDP-a, a taj iznos uključuje i šestomjesečnu potporu za minimalnu neto plaću te oprost u istom razdoblju poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.
Koordinacija inicijative Glas poduzetnika, koja tvrdi da ima podršku 60.000 poduzetnika i njihovih zaposlenika, obrtnika i slobodnih zanimanja, jučer je uputila i pismo premijeru Andreju Plenkoviću, u kojem traži smjenu ministra gospodarstva Darka Horvata jer smatraju da “nije kompetentan upravljati svojim resorom u kriznoj situaciji i da ne zastupa interese hrvatskog gospodarstva i društva u cijelosti. Trebamo ministra koji će se za gospodarstvenike zalagati na jednak način kako se ministar Beroš zalaže za zdravlje”. Traže, kažu, sposobnog ministra i hitno osnivanje gospodarskog kriznog stožera, u kojem moraju biti predstavnici poduzetnika i ekonomske struke.
Vuković se, objašnjavajući jučer mjere koje traže od Vlade, pozvao na primjere Danske, Njemačke, ali i Austrije i Slovenije: “Tamo su shvatili da ako puca ekonomija, puca i država, javni sektor. Ne razumijem kako to hrvatska Vlada ne može shvatiti”. Dodaje da ovo sada nikako nije “obična kriza”, kao ona koja je svijet protresla 2008. godine; ova je gora zbog toga što se blokira kompletna ekonomija i zaustavljen je novčani tok. Bitku s javnim dugom koji će neminovno nastati, kaže Vuković, vodit ćemo kasnije, 2021. i 2022.
Tri scenarija za Hrvatsku
1. Da se ne učini ništa
- do kraja godine oko 400 tisuća ljudi ostaje bez posla, te još 160 tisuća u 2021. godini
- ukupan broj nezaposlenih u zemlji u 2020. to dovodi do 530 tisuća (trenutno je 130 tisuća nezaposlenih), te do čak 700 tisuća u 2021.
2. Vlada ne mijenja svoje mjere
- do kraja godine 290 tisuća novih nezaposlenih, te dodatnih 120 tisuća u 2021.
- ukupan broj nezaposlenih u 2021. penje se na 550 tisuća
3. Vlada usvaja dodatne mjere
- do kraja godine do 150 tisuća ljudi ostaje bez posla i još 60 tisuća u 2021.
- Ukupan broj nezaposlenih u 2020. je 290 tisuća, te 350 tisuća u 2021.