Te noći Juan nije mogao spavati. Tri puta se budio obliven hladnim znojem. Koračao je s jednog kraja sobe na drugi pogledavajući u mobitel dok su mu kroz glavu prolazile najcrnje misli: ‘Što ako sam negdje pogriješio? Što ako se nešto loše dogodi bočici s cjepivom? Hoću li moći ponovno proizvesti identično cjepivo?’ Tek kad mu je aplikacija na mobitelu pokazala da je kamion koji je prevozio njegovu dragocjenu bočicu sretno stigao na odredište, Juan je mogao odahnuti. Prva stepenica je završena. Sada slijedi ono najteže - testiranje učinkovitosti cjepiva. No, to više nije u njegovim rukama. On je svoj posao obavio.
Juan Andres dio je tima od 100 ljudi koji je proizveo cjepivo za koronavirus. Iako se još uvijek ne zna hoće li cjepivo raditi, za sada se mogu pohvaliti da su prvi kojima je pošlo za rukom u rekordnih 42 dana stvoriti cjepivo za gorući zdravstveni problem.
Tim dolazi iz relativno male biotehnološke kompanije Moderna u Bostonu. Juan je glavni šef za operacije i kontrolu kvalitete u toj firmi s više od 30 godina iskustva u farmaceutskoj industriji. I njega je pomalo iznenadilo kojom brzinom su došli do cjepiva.
“Naša je dužnost raditi što brže možemo, ali smo i uzbuđeni što smo dio ove utrke. Najljepše je što i naše obitelji s nama dijele veselje. Iskreno, ne mogu se sjetiti kad je zadnji put moj 15-godišnji sin pomislio kako radim kul posao”, rekao je Andres FT-u.
Utrka u koju se Moderna priključila teška je više od dvije milijarde dolara. Kad su kineski znanstvenici 10. siječnja objavili svih 30.000 biokemijskih “slova” genoma, odnosno genomsku sekvencu koronavirusa, Koalicija za inovacije u spremnosti na epidemiju (CEPI) mogla je označiti početak utrke. Koalicija koja financira projekte, gotovo preko noći je zaprimila 48 zahtjeva, od kompanija do organizacija javnog sektora.
“Postoji osjećaj hitnosti jer je prijetnja s kojom smo suočeni bez presedana u posljednjih 100 godina u pogledu njezine brzine i potencijalne ozbiljnosti”, objasnio je Richard Hatchett, izvršni direktor CEPI-ja, referirajući se na španjolsku pandemiju gripe 1918. godine.
CEPI je udruženje vlada, industrije i dobrotvornih organizacija. Osnovani su prije tri godine s ciljem borbe protiv rastućih bolesti koje prijete globalnom zdravlju. Već sponzoriraju četiri projekta cjepiva za Covid-19, uključujući Modernin, a uskoro će i novih četiri. Procijenili su kako će za razvoj cjepiva za Covid-19 biti potrebno oko dvije milijarde dolara u sljedećih 12 do 18 mjeseci.
Dio tog kolača dobila je Moderna koja je zahvaljujući dobroj znanstvenoj podlozi trenutno na vodećoj poziciji.
Izvršni direktor kompanije, Stéphane Bancel, je naime potkovan iskustvom u rješavanju pandemije svinjske gripe H1N1 2009. godine, a u rujnu prošle godine odlučio je u suradnji s Nacionalnim zdravstvenim institutom testirati spremnost i brzinu kojom bi odgovorili na potencijalnu pandemiju.
No, prije nego su uspjeli krenuti s testiranjem, pojavila se prava prijetnja u obliku koronavirusa i kompanija je odlučila krenuti u “pravo testiranje”. Umjesto da su pokušali razviti cjepivo protiv patogena virusa, što je prilično teško, krenuli su razvijati tehnologiju kako bi olakšali brzi razvoj cjepiva. Jedna od takvih tehnologija koju je Moderna koristila je proizvodnja cjepiva na temelju genetike virusa. Do 7. veljače znanstvenici su proizveli desetak doza cjepiva, što je bilo dovoljno da Nacionalni zdravstveni institut može krenuti s ranim testiranjem na zdravim dobrovoljcima, zakazano za travanj. Zatim su istraživači morali pričekati da vide je li serija sterilna, tako što su dali bakteriji dva tjedna da raste. Srećom, sve je ispalo kako treba. Moderna je 22. veljače imala spremno cjepivo, a Američka agencija za hranu i lijekove je u srijedu objavila da se Modernino cjepivo može testirati na ljudima.
No, unatoč žurbi, stručnjaci procjenjuju da će proći barem godinu do 18 mjeseci prije nego što će cjepivo biti dostupno za široku uporabu - obično postupak traje nekoliko godina. U međuvremenu će se epidemija vjerojatno proširiti svijetom, usmrtiti još mnogo tisuća, možda čak i milijune ljudi. Rad Moderne i njezinih konkurenata bit će koristan samo ako se koronavirus sljedeće godine ponovno pojavi ili postane epidemija poput sezonske gripe.
Ulazak velikih igrača u arenu, poput kompanija Johnson & Johnson i Sanofija pa do akademika, uključujući one na Sveučilištu pri Queenslandu, pokazuje da se radi o konkurentnom tržištu. Ipak, za mnoge kompanije i organizacije poput Moderne, ulazak bez financijske pomoći ne bi ni bio moguć. Čak ni profitabilne farmaceutske kompanije ne ulažu u razvoj cjepiva bez javnih sredstava, jer su šanse za zaradu vrlo male. Uistinu, Moderna se vjerojatno neće obogatiti nakon ovoga. Ali, u tome ni nije bit. Osim veselja zbog pobjede, mogu biti i ponosni na sebe što su razvili cjepivo koje će spasiti mnoge živote. A to će biti moguće samo i jedino ako to cjepivo učine besplatnim i svima dostupnim za korištenje.