Pravna bitka

Uspjela tužba za kredit u švicarcima konvertiran u eure, banka ovršena za 40-ak tisuća kn

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.8.2018. u 9:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.8.2018. u 9:28

Luka Gerlanc / Hanza Media

Božo Vrkić i zgrada Zagrebačke banke

Pravna bitka klijenata koji su sredinom 2000-ih godina dizali kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku definitivno se sve više zahuktava - provedena je, naime, i prva ovrha nad bankom zbog preplaćenih kamata iako je kredit u međuvremenu bio konvertiran u eurski.

Kako smo doznali od odvjetnika Bože Vrkića, u pitanju je Zagrebačka banka koju je ovršila njegova klijentica iz Zadra za 40-ak tisuća kuna, a u taj su iznos uključene i zatezne kamate.

Radi se o ovrsi po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zadru koja je donesena u ožujku ove godine (podatke o klijentici ne možemo iznositi), a radi se prvom isplaćenom obeštećenju za konvertirani kredit, potvrđuje nam Vrkić. Sud je u obrazloženju presude naveo da je banka nezakonito mijenjala kamatnu stopu te tuženici treba vratiti 27.837 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na svaki isplaćeni iznos. Primjerice, u 2007. godini je zatezna kamata iznosila 15 posto, a potom se smanjivala.

Banka nije htjela dobrovoljno platiti, kao što je to bilo i u slučaju Vlade Podbrežničkog iz Varaždina o kojem smo pisali prije neki dan, koji je tužio Addiko banku, pa je preko Fine pokrenut postupak ovrhe i novac je u srpnju isplaćen klijentici na račun.

Još je jedna njegova klijentica s konvertiranim kreditom dobila pravomoćnu presudu u Zadru protiv Zagrebačke banke. Ona se, međutim, još nije naplatila.

“U presudi je bio naveden krivi OIB te se sada čeka da dobijemo pravomoćno rješenje i onda ćemo ići u naplatu”, kaže Vrkić. U toj se presudi nalaže isplata 38.458 kuna sa zateznom kamatom, a sudac Županijskog suda u Zadru Igor Delin obrazlaže kako je svojedobna “konverzija imala svrhu i učinak samo na promjenu valute kredita, ali ne i na saniranje nevaljane odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi”.

Druga presuda na čekanju

Postoji još jedna pravomoćna presuda za konvertirani kredit, sa Županijskog suda u Vukovaru, ali u njoj se nigdje ta činjenica o konverziji ne navodi. Kako nam kažu korisnici kredita, bračni par Kukurin iz Kastva kredit je konvertirao nakon što su dobili prvostupanjsku presudu, a nakon što se banka na nju žalila. Sada su svojoj odvjetnici poslali podatke o računu na koji im banka treba platiti obeštećenje, pa čekaju što će biti.

Ta tri slučaja bude optimizam odvjetnika, kao i u Udruzi Franak, oko trenutačno najveće enigme u slučaju “švicaraca”: kakve su mogućnosti korisnika konvertiranih kredita da u privatnim parnicama dobiju obeštećenja, nakon što je Visoki trgovački sud presudio da su i promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula u CHF bili nepošteni i ništetni.

Čeka se sada hoće li i drugi županijski sudovi zaredati sa sličnim pravomoćnim presudama u korist onih koji su konvertirali kredite prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine, a tražili su obeštećenje zbog nezakonito mijenjanih kamatnih stopa. Kredite u švicarcima je konvertiralo, podsjećamo, oko 55 tisuća klijenata, što je banke stajalo oko milijardu eura, a o broju ukupno podignutih tužbi i presuda oko “švicaraca” nema jedinstvene evidencije.

Odvjetnik Božo Vrkić, koji je i sam dignuo kredit u švicarcima, vodio je dosad čak 20-ak slučajeva protiv banaka za obeštećenje zbog preplaćenih kamata i svi su, naglašava, prvostupanjski pozitivno riješeni u korist njegovih klijenata na sudovima u Zagrebu, Splitu i Zadru. Sada su, zbog žalbi koje su podnijele banke, te presude još u proceduri.

Revizija slučaja

Valja imati na umu ipak da ni zadarski slučaj s provedenom ovrhom za konvertirani kredit nije definitivno zaključen budući da i dalje nisu iscrpljeni svi pravni lijekovi. Vrkićeva bi klijentica morala svojih 40-ak tisuća kuna obeštećenja pažljivo trošiti jer bi se, naime, moglo dogoditi da ih jednom možda mora - vratiti. Toga je svjestan i bračni par Kukurin te se pravomoćnoj presudi veseli prilično suzdržano. - Vidjet ćemo što će biti. Revizija presude je moguća, možda i ništa od toga za nas ne bude - kaže tako Snježana Kukurin. Njima bi Addiko banka trebala vratiti 33.447 kuna sa zateznim kamatama, a kredit su u međuvremenu i isplatili.

O tome kako pravno stoje stvari s mogućim obeštećenjem korisnika konvertiranih kredita u idućih će nekoliko mjeseci konačnu odluku donijeti Vrhovni sud i to, vjerojatno, baš na osnovi zadarskog slučaja.

Zagrebačka banka je već, kako kaže odvjetnik Vrkić, podnijela zahtjev za revizijom pravomoćne presude iz Zadra “jer smatra da je konverzijom riješen odnos između banke i stranke u cijelosti”. Iz Zabe na naš upit to nisu komentirali, a kako kaže Vrkić, Vrhovni sud mora odlučiti hoće uopće prihvatiti razmatrati zahtjev za izvanrednom revizijom. Odbije li ga, to bi se moglo znati već jesenas, očekuje, i moglo bi biti od velikog značaja za ostale korisnike konvertiranih kredita. To bi im, kao presedan, otvorilo vrata za obeštećenja. Sud, naravno, može i prihvatiti zahtjev te razmatrati meritum pitanja, što bi se onda moglo otegnuti na nekoliko godina... i tko zna kako završiti.

Sam Vrkić još čeka pravomoćnu presudu u vlastitom slučaju, ali već priprema novu tužbu - zbog nezakonito utvrđivane valutne klauzule u švicarskom franku - što je najavio i “pobjednik” nad Addiko bankom Vlado Podbrežnički iz Varaždina. Na to ih je potaknula ljetošnja kolektivna presuda Visokoga trgovačkog suda kojom je i valutna klauzula u švicarskom franku proglašena nepoštenom i ništetnom. Učini li to većina od 120 tisuća korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, među kojima su i oni koji su kredite konvertirali, to bi za banke moglo biti prilično skupo. No one su i za tu presudu zatražile reviziju tako da je izvjesno da će sudovi i odvjetnici oko “švicaraca” još imati puno posla, ali se pritom sada čini da se vaga polako priklanja klijentima banaka.