Oni koji žele da novac stigne na nečiji račun, primjerice, u Irskoj za nekoliko minuta, ubuduće neće morati koristi skupe usluge Western Uniona jer će to moći učiniti i putem vlastite banke za simboličan iznos. Od idućeg mjeseca hrvatske će se banke preko HNB-a moći priključiti TIPS-u, platnom sustavu ECB-a za instant mala eurska plaćanja i klijentima će moći ponuditi uslugu koja podrazumijeva “brzo i jednostavno izvršavanje eurskih transakcija s računa na račun bilo gdje u Europi”. To su, primjerice, transakcije kao što su plaćanja osobe osobi, prijevozne karte ili parkinga.
- Transakcija TIPS-om izvršavat će se u samo nekoliko sekundi, uz izrazito nisku cijenu infrastrukture za banke, odnosno 0,2 eurocenta po transakciji - kaže Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa HNB-a. Bankama se nudi jeftina infrastruktura, ali o tome kolika će biti cijena usluge ipak odlučuju same. Regulatori u EU daju ključan poticaj digitalizaciji i inovacijama, a primjer toga je i direktiva PSD2. Europska središnja banka je i sama odlučila ući u projekt razvoja i upravljanja retail platnoprometnom infrastrukturom.
Par sekundi
Kako pojašnjava Biluš, ne treba očekivati da će se sve hrvatske banke u kratkom roku priključiti TIPS-u, ali one koje to učine, moći će svojim klijentima omogućiti da sa svog računa odrade eursku transakciju na račun primatelja u bilo kojoj drugoj banci sudionici TIPS-a u EU.
- Transakcija će se izvršiti u samo nekoliko sekundi, pošiljatelj i primatelj plaćanja u realnom će vremenu standardiziranim porukama biti obaviješteni o njezinu uspješnom izvršenju - kaže Biluš. Ono što je za hrvatske klijente još važnije, jest činjenica da je, uz potporu HNB-a, hrvatska bankovna zajednica pokrenula i projekt razvoja kunskih instant-plaćanja. Tako je nacionalni odbor za platni promet u srpnju ove godine prihvatio pravila nacionalne sheme za instant-plaćanja u kunama. Trenutno je u tijeku razvoj potrebne infrastrukture, a hrvatskim bi bankama, kako se očekuje, trebala biti raspoloživa do kraja 2019. godine, objašnjava Biluš.
Proboj na tržište platnih usluga omogućile su tvrtke poput Googlea, Applea, Facebooka ili Amazona, nositelji tehnološkog razvoja i transformacije.
Banke i fintech
Njihova je prednost u činjenici da su već ušle u različite aspekte životnih navika svojih korisnika koji se mjere u milijardama, te da plaćanje shvaćaju samo kao dodanu vrijednost svojim korisnicima, kazao je Biluš na nedavnoj konferenciji posvećenoj budućnosti Fintecha. Web tech giganti, objasnio je, mogu si priuštiti da tu funkcionalnost subvencioniraju prihodima svojega osnovnog poslovanja i da ju za svoje korisnike učine besplatnom ili jako jeftinom. Također, zbog svoje veličine ove kompanije imaju iznimno jake pregovaračke pozicije te “tjeraju” banke, kartične sheme i regulatore na promjenu strategije i regulative. Banke s druge strane tradicionalno platne usluge promatraju kao core business od kojeg očekuju povrat uloženog i adekvatnu zaradu.
Utrka između banaka i fintecha, zaključuje Biluš, nije potpuno ravnopravna s obzirom na to da su banke starosjedioci u ovom poslu s čvrsto zauzetim pozicijama, ali da određene promjene možemo očekivati već u kratkom roku. Kao najrealniji ishod procijenio je intenzivnu partnersku suradnju fintech igrača i banaka u budućnosti, pri čemu će banke biti nositelji platne usluge prema korisniku, dok će tehnološka rješenja razvijati zajedno.