Uprava posrnulog mostarskog giganta ovoga će tjedna podnijeti ostavku

Uprava posrnulog mostarskog giganta Aluminija ovoga će tjedna podnijeti ostavku, jer Vlada Federacije BiH nije pokazala spremnost omogućiti nižu cijenu električne energije toj kompaniji, koja je suočena i s crnim scenarijem gašenjem proizvodnje i gubljenjem 900 radnih mjesta, prenose u utorak mediji u Mostaru.

"Cijela Uprava Aluminija Mostar podnosi ostavke", naslov je teksta u bosanskohercegovačkom izdanju "Večernjeg lista", u kojem se ističe da je do sutra, a najkasnije do petka, osigurana isporuka električne energije te da je kompanija "pred crnim scenarijem".

Inače, sutra se treba održati Nadzorni odbor Aluminija, a najavljeno je da će se nakon te sjednice novinarima obratiti članovi Uprave kompanije - direktor Dražen Pandža i izvršni direktori Boris Vican i Ivan Čale.

Mediji prenose da pregovori Vlade Federacije BiH s konzorcijem kojega predvodi švicarski Glencore, a u kojem su još PPD te bosanskohercegovačke kompanije Feal i SIK, nisu urodili plodom. Konzorcij traži daleko nižu cijenu električne energije, a većina u Vladi se s time ne slaže. Zbog toga je uprava odlučila povući se kako bi pokušali privući pozornost na dramatičnu situaciju s kojom se suočava kompanija.

"Pokušali smo sve što je u našoj moći. Nismo dobili potporu koju smo tražili. Ne možemo više sami nositi taj teret, a sada je praktički isključivo na našim leđima. Nije ovo bijeg od odgovornosti i nadam se kako će se ovime konačno otvoriti oči svima kako bi se spasila ova kompanija", izjava je neimenovanog visokog dužnosnika Aluminija koja se prenosi u medijima.

Također se navodi da je Uprava u posljednja dva mjeseca u dva navrata nudila ostavku Nadzornom odboru kompanije, ali to nije ni razmatrano.

Krajem lipnja održani su razgovori predstavnika švicarskog Glencorea i Vlade Federacije BiH, nakon kojih je objavljeno da švicarska kompanija insistira da im se zajamči kako će električnu energiju potrebnu za proizvodnju aluminija moći nabavljati po povlaštenoj cijeni. Konzorcij je, naime, tražio da cijena električne energije bude između 35 i 40 eura po megavatsatu, dok je ta cijena sada sa svim opterećenjima oko 70 eura.

Cijena električne energije već dugo je najveći uteg poslovanju Aluminija, čija su dugovanja dosegnula gotovo 400 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko 200 milijuna eura.

Prema pisanju medija, na pregovore o spasu Aluminija ovaj bi tjedna trebali stići predstavnici saudijskog Dubala, a u igri je i kompanija iz Emirata.

U mostarskom Aluminiju najveći je pojedinačni dioničar Vlada Federacije BiH, koja ima udjel od 44 posto, a toliki udio imaju i mali dioničari, uglavnom bivši radnici, dok hrvatska Vlada ima 12 posto dionica.