Proračun

Upitan Marićev plan smanjenja poreza za 2020.

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 9:47

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.5.2019. u 9:47

Podstrana, Split, 231118.
Hotel Le Meridien Lav u Podstrani.
10. godisnji susret gradonacelnika i poduzetnika - 48 sati
Ministar financija Zdravko Maric, gradonacelnik Zapresica Zeljko Turk, gradonacelnik Rijeke Vojko Obersnel i gradonacelnica Zlatara Jasenka Augustan Pentek sudjelovali su u Fokus raspravi pod nazivom Porezna Reforma.
Na fotografiji: ministar financija Zdravko Maric
Foto: Tom Dubravec/ CROPIX
Tom Dubravec / HANZA MEDIA

Ministar financija Zdravko Marić

Iako se Vlada rado hvali da je stanje u proračunu dobro, unatoč aktiviranju jamstava za Uljanik, podaci upućuju na to da se početkom ove godine povećao proračunski deficit. Pozivajući se na podatke Ministarstva financija, HNB u svom posljednjem Biltenu navodi da je u prva dva mjeseca ostvaren “veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to zbog nešto izraženijega godišnjeg rasta rashoda u odnosu na rast prihoda”.

Riječ je o podacima koje Ministarstvo financija objavljuje u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća EU, a sada su dostupni i za tri mjeseca. Oni pokazuju da se u prva tri mjeseca ove godine u državnu blagajnu slilo 19,3 milijarde kuna, 3,6 milijardi kuna ili 22,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. No, rashodi su povećani još i više, za 3,7 milijardi kuna i dosegli su iznos od 23,3 milijarde kuna. Stoga proračunski deficit nije smanjen, unatoč snažnom povećanju prihoda, već je i blago povećan, za 3,7 posto, na oko četiri milijarde kuna.

Međutim, ministar financija Zdravko Marić kaže da su to sirovi podaci koji nisu relevantni i ne daju pravu sliku stanja proračuna.

Povećani izdaci

- Ukupni porezni prihodi su povećani 3,3 posto, dok su izdaci rasli nešto više, ali uglavnom u skladu s planom - pojašnjava Marić. Dodaje da su najviše rasli prihodi od poreza na dobit, 3,3 posto, dok su oni od PDV-a povećani 2,8 posto, a blago su rasli i prihodi od doprinosa. Koliko su točno povećani ukupni rashodi, ministar ne otkriva, ali ističe da su ključne kategorije rasle u skladu s planom. Mirovine i socijalni izdaci veći su za 3,3 posto, a rashodi za plaće 2,8 posto. Ipak, ministar priznaje da je prvo tromjesečje u godini uvijek specifično jer se rashodi moraju plaćati, neki i u većim iznosima, poput subvencija, dok prihodi znaju varirati. U svakom slučaju, ministar financija tvrdi da se sve odvija prema planu. To ujedno znači da će se deficit s početka godine “ispeglati” u sljedećim mjesecima, a moguće je da će proračun i treću godinu zaredom biti u suficitu, premda je u planu blagi deficit.

Iako ministar financija tvrdi da su dostupni podaci “sirovi” i “nepouzdani”, kako nema drugih, na njih se oslanjaju i analitičari HNB-a. Oni objašnjavaju da “saldo izračunat na temelju tih podataka gotovo u potpunosti prati saldo konsolidirane središnje države prema nacionalnoj metodologiji”.

- Ti podaci nisu savršeni, znaju se i revidirati, ali nemamo ništa bolje od visokofrekventnih podataka. Zadnji podaci prema nacionalnoj metodologiji objavljeni su tek za studeni 2018. godine - objašnjavaju u HNB-u.

Ta praksa hrvatskih ministara financija da nerado ažuriraju podatke o proračunu, očito je, nastavlja se i s ministrom Marićem. Oni vjeruju da će na taj način lakše obuzdati apetite proračunskih korisnika, pa su spremni žrtvovati i pravo javnosti na informacije. Međutim, “sirove” brojke upućuju da rashodi baš i nisu obuzdani.

Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, podsjeća da je Vlada ove godine odlučila povećati izdatke za demografske mjere (porodiljne naknade, subvencioniranje kredita), kao i na stalne pritiske koji dolaze iz zdravstvenog i mirovinskog sustava. Tome dodaje i povećane izdatke za investicije.

Solidan priljev

- Zbog ubrzavanja financiranja projekata EU, rastu i potrebe za kontribucijom države. To će biti slučaj u ovoj i idućoj godini - kaže Stojić. Što se tiče prihoda, unatoč reformi kojom su porezi smanjeni, njihov rast nije iznenađujući, imajući u vidu činjenicu da je potrošnja u maloprodaji u prva tri mjeseca nominalno porasla čak 6,5 posto, što obećava i solidan priljev, kako prihoda od PDV-a tako i trošarina. Uz to, rastu plaće i zaposlenost, što pozitivno utječe i na doprinose, a dobri rezultati kompanija upućuju da će biti dobri prihodi i od poreza na dobit.

No, ekonomisti upozoravaju da je domaće gospodarstvo trenutačno u uzlaznom ciklusu, da raste iznad svog potencijala i da bi uštede u proračunu morale biti znatne, kako bi spremnije dočekao teže dane. Iako je proračun već drugu godinu zaredom u suficitu, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, koji je do sada bio i član Povjerenstva za fiskalnu politiku, upozorava da stvari bolje izgledaju nego što jesu. Upravo zahvaljujući rastu iznad potencijala, objašnjava, Hrvatska ima strukturni deficit blizu jedan posto BDP-a, a to znači da je na granici koju je Vlada sama zakonom postavila. Stoga on smatra da bi u ovom trenutku proračun trebao ostvarivati znatno veći suficit od onoga koji je lani ostvario (758 milijuna kuna). Tim prije ako Vlada doista planira ozbiljno se pozabaviti projektom uvođenja eura.

Ministru financija, pak, Stojić ipak “daje kredit” s obzirom na to da je, unatoč Uljaniku, lani ostvaren suficit u proračunu. No, i on upozorava na ciklički karakter povećanja prihoda i nužnost držanja rashoda pod kontrolom.

Fiskalni prostor

- Prihodi rastu na krilima ciklusa. U prvoj polovici godine rast osobne potrošnje dodatno će ubrzati, a ona zbog strukture prihoda, kao i ukupne ekonomije, ima vrlo pozitivan utjecaj na punjenje proračuna - kaže Stojić. Ostaje pitanje koliki su stvarni potencijali domaćeg gospodarstva i koliko bi moglo biti njegovo usporavanje, te kakav će to utjecaj imati na proračun. Procjene potencijalne stope rasta kreću se od jedan do dva posto, a Stojić smatra da Hrvatska može zadržati rast od dva posto i u slučaju usporavanja rasta na vanjskim tržištima. Ipak, u slučaju da Hrvatsku ponovno zadesi jača kriza, bili bi to značajni izazovi za ministra financija.

- Kada bi usporio ciklus, teoretski, trebalo bi opet redefinirati različita prava. To zapravo nikad nije napravljeno - kaže Stojić. Kao olakšavajuću okolnost ipak vidi to što u proteklom desetljeću Hrvatska nije značajnije povećavala plaće. Također, u slučaju nove krize, smatra, postoji određeni fiskalni prostor i zbog toga što bi Europska komisija u tom slučaju dopustila deficit do tri posto BDP-a. MMF također preporučuje “da hrvatske vlasti preispitaju mrežu socijalne zaštite”, prije nego što se odluče za fiskalne poticaje u slučaju usporavanja rasta u zemljama koje su Hrvatskoj glavni trgovinski partneri. U prošlotjednoj izjavi ujedno podsjeća da će smanjivanje javnog duga i ostvarenje viškova u proračunu zahtijevati “kontinuirano ograničavanje tekućih rashoda”.

Ostaje činjenica da su pritisci na povećanje rashoda veliki, ne samo zbog tekućih potreba, već i aktiviranja brojnih jamstava, pa se povećani prihodi lako troše. Koliko je poznato, ministar financija je s njima imao drugačije planove; pokrenuti posljednji krug poreznog rasterećenja u svom mandatu. Uz smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24%, postojala je i namjera da se snižena stopa PDV-a širi na veći broj prehrambenih proizvoda. Ministar je spominjao i mogućnost dodatnog smanjenja poreza na dobit. No, zasad je tek izvjesno da će se poboljšanje stanja javnih financija i kreditnog rejtinga iskoristiti za novo, povoljnije zaduženje.