- U zemlji od četiri milijuna stanovnika teško je dostići energetsku neovisnost, barem što se fosilnih goriva tiče, ali u području električne energije možemo učiniti sve da dostignemo neovisnost, pa čak i da izvozimo - ustanovio je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike na konferenciji „Ususret novoj energetskoj strategiji“, koju je u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirao Jutarnji list.
Pitanje energetske neovisnosti i okretanje 'zelenim' rješenjima u energetici bile su središnje teme konferencije, koja je u Smaragdnoj dvorani Esplanade okupio nekoliko stotina stručnjaka iz energetskog područja. To su ujedno i glavne teme nove energetske strategije, koju bi Hrvatska uskoro trebala dobiti. Kako je rečeno na konferenciji, Energetska bi strategija svjetlo dana trebala ugledati sredinom ove godine.
- Nedostatak ozbiljnih investicija u energetici od osamostaljenja Hrvatske ima vrlo negativan utjecaj na neke ključne ekonomske i razvojne parametre. Svi znamo, i nije potrebno ponavljati, da je pitanje energetskog razvoja ujedno i pitanje razvoja cijeloga gospodarstva, a samim time i društvenog razvoja u cjelini. Stoga nam Strategija energetskog razvoja mora pomoći u ispunjenju toga cilja i sve nas zajedno potaknuti na daljnje korake u pravome smjeru - upozorila je u uvodnom govoru predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović.
Dodala je kako ti koraci podrazumijevaju smanjenje ovisnosti o uvozu energije i zaustavljanje pada domaće proizvodnje, zatim, razvoj alternativnih dobavnih pravaca i veću energetsku učinkovitost. Ukazala je i na važnost trenutka u kojem Hrvatska donosi energetsku strategiju, u trenucima u kojima se Europa suočava s velikim problemima energetske politike.
- Čvrsto vjerujem kako će nova energetska strategija i na te izazove, koji su pred nama, gledati kao na novu priliku za rast i strateški pozicionirati Hrvatsku kao relevantnog energetskog subjekta u Europskoj energetskoj uniji. Osim toga, sve je to vrlo važno za razvoj naše znanosti i tehnologije, koje moraju dobiti veću ulogu u planiranju i razvoju hrvatske energetike - istakla je predsjednica.
Iste su teme dominirale i na prvom od dva panela. U raspravi pod nazivom "Tisuću nijansi zelene. Koju odabrati?", čule su se primjedbe da nacrt energetske strategije ne vodi dovoljno računa o pojedinim segmentima obnovljivih izvora energije (OIE), posebno o solarnoj energiji. Tako je Zoran Miliša, glavni izvršni direktor RWE Energije, ocijenio da je solarna energija naša 'zlatna koka'.
- Imamo 50 posto više 'sunčanih sati' od bilo koje zemlje srednje Europe, a svaki solarni projekt na našoj obali isplati se kroz šest do osam godina - istakao je Miliša, upozorivši da bi u fokusu nove strategije morale biti solarne elektrane kojih još uvijek nema dovoljno. Prema njemu, primat još uvijek drži energija iz vjetra.
I ministar Ćorić složio se da je u Hrvatskoj i dalje potrebno podizati svijest o važnosti i isplativosti solarne energije.
- Tu treba ići na povećanje kapaciteta - odgovorio mu je Ćorić.
Dosta je riječi bilo i o korištenju snage vjetra i o daljnjim ulaganjima u hidroenergiju. Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, naglasio je da su u toj kompaniji prepoznali OIE i da će ih u budućnosti još više koristiti.
No, Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA Grupe, upozorila je da termini poput "energetske neovisnosti" u Hrvatskoj kod mnogih još uvijek izazivaju nejasnoće.
- Ulaskom u EU postali smo dio jedinstvenog europskog tržišta, pa tako i jedinstvenog energetskog tržišta, tako da koncept energetske neovisnosti i članstva u EU baš i ne idu skupa. Umjesto energetske neovisnosti, trebalo bi govoriti o energetskoj sigurnosti i sigurnosti opskrbe - napomenula je Škrtić.
U tom kontekstu, dodala je, treba promatrati i LNG terminal, ali u kontekstu tako shvaćene energetske sigurnosti treba raditi i na diverzifikaciji dobavnih pravaca, kao i na većem naglasku na OIE-u.
I Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, slaže se da više mogućnosti opskrbe pruža veći potencijal, kao i veću sigurnost opskrbe.
- U tom pogledu mogu razumjeti interes Vlade - kazao je Fasimon.
I Miliša je poručio kako se slaže s potrebom razmišljanja o svim mogućnostima opskrbe. No, kako je upozorio, Hrvatska je i ranije usvajala strategije, ali malo je toga iz njih ostvareno.
- Što smo proveli iz ranije energetske strategije? Napravljen je jedino plinski pravac prema Dalmaciji. No, nisu napravljene plinske elektrane - požalio se Miliša.
- Što ćemo mi s tim dobavnim pravcem, kako ćemo ga iskoristiti? - zapitao se čelni čovjek RWE Energije.
I Davor Štern, koji nije bio među panelistima, no koji je iz publike postavljao pitanja, upozorio je da strategije u Hrvatskoj uglavnom ostaju mrtvo slovo na papiru.
- Dok sam bio ministar gospodarstva 1995. godine pokušavao sam napraviti energetsku strategiju i naišao na velik otpor čak i kolega iz tadašnje Vlade. Mi Hrvati ne volimo strategije ni u jednom području, pa ni u energetici. Kod nas se sve događa onako kako dođe - požalio se Štern na drugom panelu. Podsjetio je da je strategija skup mjera, koje, međutim, moraju biti mjerljive.
Inače, drugi panel pod nazivom "Tisuću energetskih budućnosti. Koja će se dogoditi?" uglavnom se bavio traženjem optimalnog energetskog miksa u budućnosti.
- Mi raskidamo s prošlošću, ali nije ni kameno doba prestalo zato što je nestalo kamena - naglasio je Slavko Krajcar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na drugom panelu na kojem su sudjelovali i Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG), Jasminko Umićević, član uprave Oil and Gas Consulting, i Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP).
Prema Krajcaru, OIE neće odmah zamijeniti fosilna goriva, već će prijelazna faza trajati između 30 i 40 godina, a tranzicijski resurs koji bi nas na tom putu mogao voditi jest plin. S tim se složio i Umićević, koji je ocijenio da proizvodnja i potrošnja plina u svijetu rastu.
Naime, SAD je u zadnjih nekoliko godina, zahvaljujući novoj tehnologiji proizvodnje plina iz škriljevca, podigao proizvodnju plina za 35 posto.
- Najveći je problem podcjenjivanje plina kao tranzicijskog energenta - ustvrdio je.
Drugo je pitanje, dodao je Šikonja, koliko nafte i plina u Hrvatskoj zapravo ima.
- Na to pitanje ja uvijek odgovaram: 'ima ih', ali koliko točno, na to se može odgovoriti samo sistematičnim ispitivanjem - naglasio je Šikonja.
Tri su, podsjetio je, ključna bazena, odnosno područja istraživanja energenata u Hrvatskoj. To su panonski bazen, dinarsko gorje, koje je i najmanje istraženo, te jadransko podmorje. Istraživanje ugljikovodika na području Dinarida Šikonja je ocijenio kao izrazito složen i dugotrajan geološki proces, koji bi mogao trajati pet godina. Tek nakon toga mogla bi krenuti gradnja postrojenja i pripreme za proizvodnju, što znači da bi projekt ukupno trajao barem 10 godina.
I Umićević je upozorio da se projekt istraživanja Dinarida teško može ostvariti bez stranih partnera.
- Osim što bi taj projekt trajao 10 godina, bit će i jako skup. Jedini investitor koji u to mogu ući su neke od 10 najvećih energetskih kompanija na svijetu - smatra Umićević.
Ministar Ćorić: 'LNG terminal mogao bi nas dobro pozicionirati na karti Europe'
LNG terminal na otoku Krku infrastrukturni je projekt koji Hrvatskoj osigurava alternativu u opskrbi plinom, poručio je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, na Energetskoj konferenciji koju je Jutarnji list jučer organizirao u zagrebačkom hotelu Esplanade.
- LNG terminal jedan je od energetskih projekata koji Hrvatsku mogu dobro pozicionirati na karti Europe i svijeta - poručio je Ćorić, dodavši kako on osigurava sigurnost opskrbe plinom.
Ćorić je uvjeren da će Hrvatska u LNG terminalu u Omišlju pronaći komercijalni interes. Ipak, dodao je, LNG terminal ne treba promatrati samo u domaćim okvirima jer je on značajan i za ostale zemlje u okruženju. Pritom tržište ne može biti jedini kriterij njegove gradnje i funkcioniranja.
- Razmišljanje države, odnosno Ministarstva, mora biti strateško. Naravno, treba uvažavati zahtjeve tržišta, ali u obzir treba uzimati i druge elemente - naglasio je Ćorić.
Iako su i ostali sudionici konferencije uglavnom dali podršku gradnji LNG-ja, dio ih je postavio pitanje njegove tržišne (ne)isplativosti.
- LNG kao strateški projekt apsolutno da, ali moramo vidjeti što ćemo s njim, osim što ćemo osigurati balans. Volio bih da bude isplativ i konkurentan, a to je ono što nam nedostaje - zaključio je Zoran Miliša iz RWE Energije. (Adriano Milovan)
