Podaci HNB-a

Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju prošle godine iznosili su 260,3 milijarde kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.2.2020. u 12:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.2.2020. u 12:07

Zagreb, 23115.
Sastanak predstavnika udruge Franak s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujcicem.
Na fotografiji: zgrada HNB-a.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Zgrada HNB-a

Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju prošle godine iznosili su 260,3 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj 2018. više za 3,6 posto, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

Kunski krediti porasli za više od 13 milijardi kuna dok su oni s valutnom klauzulom pali za četiri milijarde kuna.

Iako je na valutni dio kredita utjecalo blago jačanje kune, rast kunskih kredita i pad valutnih kredita prisutan već više od šest godina, napominju analitičari Raiffeisen banke (RBA). Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano se smanjuje od sredine 2012. godine kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3 posto, dok su na kraju 2019. godine valutni krediti činili 55,2 posto ukupnih kredita.

Više od polovine kredita plasirani su sektoru kućanstava. Nominalan iznos tih kredita krajem prošle godine bio je veći od 133 milijarde kuna što je 8,6 milijardi kuna više u odnosu na kraj 2018. godine, uz godišnju stopu rasta od 6,9 posto. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti, dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama (10,9 posto).

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju prosinca spustili su se ispod 82 milijarde kuna, uz međugodišnji pad za 0,8 posto. Krediti središnjoj državi u prosincu su iznosili 37,1 milijardu kuna što je dva posto više nego krajem 2018. godine. RBA-ovi analitičari očekuju da će u nastavku godine kreditna aktivnost banaka nastaviti rasti predvođena kreditiranjem sektora stanovništva, čije bi stope rasta ipak trebale blago usporiti.

Dok se u uvjetima dobrog punjenja proračuna može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli bi tek skromno rasti, smatraju oni.