Podaci Eurostata

Udio duga u BDP-u u EU i eurozoni uvećan u prvom tromjesečju, dok je u Hrvatskoj stabilan

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.7.2019. u 16:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.7.2019. u 16:21

Tom Dubravec / Hanza Media

Ilustracija

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) Europske unije i eurozone u prvom je kvartalu porastao prema tromjesečju ranije, dok je u Hrvatskoj ostao gotovo nepromijenjen, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

U 28-članom EU udio javnog duga u BDP-u u prvom je tromjesečju na kvartalnoj razini uvećan za 0,7 postotnih bodova, na 80,7 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini eurozone porastao je za 0,8 postotnih bodova, dosegnuvši 85,9 posto BDP-a. U statističkom uredu napominju da su razlike u izračunatim postotcima moguće zbog zaokruživanja na jednu decimalu. U pola zemalja EU-a udio javnog duga u BDP-u premašuje granicu od 60 posto propisanu kriterijima iz Maastrichta, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najviši udio duga u BDP-u krajem prvog tromjesečja zabilježen je u Grčkoj, od 181,9 posto. Slijede Italija sa 134,0 posto, Portugal sa 123,0 posto te Belgija i Cipar sa 105,1 odnosno 105,0 posto. Najniži udio duga imala je pak Estonija, od 8,1 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,2 odnosno 21,3 posto. U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 74,5 posto, kao i u prethodna tri mjeseca. Razlika u postotcima na kvartalnoj razini manja je od 0,1 postotnog boda, pokazalo je izvješće Eurostata.

Ukupno je 12 zemalja EU-a bilježilo povećanje udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini. Smanjen je u 13 zemalja a ostao je nepromijenjen u Njemačkoj, Litvi i Slovačkoj.

Najviše je na kvartalnoj razini porastao udio duga u BDP-u u Belgiji, za 3,1 postotni bod, na Cipru, za 2,5 postotnih bodova te u Irskoj i Italiji za dva odnosno 1,9 postotnih bodova. Najviše je pak smanjen u Švedskoj, za 2,5 postotnih boda, u Sloveniji, za 2,3 postotna boda, te u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, za po 1,5 postotnih bodova.

Tri četvrtine zemalja s nižim udjelom duga na godišnjoj razini

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2018., udio javnog duga u BDP-u na razini EU-a u prva tri ovogodišnja mjeseca smanjen je za 0,9 postotnih bodova. U eurozoni je na godišnjoj razini smanjen za 1,2 postotna boda. U godinu dana udio duga u BDP-u povećan je u pet zemalja, u 21 je smanjen, a ostao je nepromijenjen u Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

Najviše je porastao na Cipru, za 12,2 postotna boda. Slijede Grčka, s povećanjem za 4,1 postotni bod, Latvija, gdje je porastao za 1,7 postotnih bodova, te Italija s udjelom javnog duga u BDP-u većim za jedan postotni bod. Najviše je pak na godišnjoj razini udio duga smanjen u Sloveniji, za 7,6 postotnih bodova, u Austriji, za 4,4 postotna boda, te u Nizozemskoj, za 4,2 postotna boda.

U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine smanjen za 1,9 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.