U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 201.396 zaposlenih, što je za 4,3 posto ili 9.084 osobe manje nego na kraju kolovoza, a na taj je ukupni pad utjecalo smanjenje broja zaposlenih u obrtništvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U obrtu je krajem rujna bilo 182.390 zaposlenih, što je 4,8 posto ili 9.139 manje nego u kolovozu. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je, pak, na mjesečnoj razini porastao, i to za 55 osoba, na 19.006 zaposlenih.
Statistika broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje da je broj zaposlenih pao u 14 područja djelatnosti, i to od 0,3 posto u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, do 15,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Tako je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima krajem rujna bilo zaposleno 17.586 osoba, a u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 32.831 osoba.
Rast broja zaposlenih zabilježen je u četiri područja, od 0,5 posto u djelatnosti informacija i komunikacija do 1,7 posto u obrazovanju. Broj pak zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ostao je na razini kolovoza ove godine.
Tako je u obrtima u području informacija i komunikacija krajem rujna bilo 3.338 zaposlenih, a u obrazovanju 978 osoba.
U obrtima i slobodnim profesijama u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u rujnu je pak bilo 12.039 zaposlenih.
Prema županijama, pad se bilježi u 14 županija i kreće se od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 13,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. S druge strane, rast je ostvaren u pet županija i kreće se od 0,2 posto u Sisačko-moslavačkoj do 0,4 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Zagrebu.
U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama ostao je na razini iz kolovoza 2019. godine, navodi se u izvješću DZS-a.