U idućim godinama naše nove realnosti očekuje se značajan pad interesa ulagača za investiranje u druge zemlje. Prema procjeni OECD-a, izravna strana ulaganja ove će godine pasti 30 do 45 posto, ovisno o tome je li scenarij optimističan ili pesimističan. Slične su procjene i UN-ove agencije UNCTAD, koja očekuje da će na globalnoj razini ulaganja pasti oko 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše u području energije, zrakoplovstva i automobilske industrije. Kada je riječ o eurozoni, analitičari Capital Economicsa, primjerice, procjenjuju da će investicije ove godine pasti 24 posto. Danas je kompanijama prioritet isplatiti plaće zaposlenima i podmiriti tekuće troškove kao što je najam, pa su povećane i njihove potrebe za obrtnim sredstvima, dok su investicije u drugom planu. Podaci Europske centralne banke pokazuju da su krediti za dugoročne investicije u provom tromjesečju pale 15 posto, a zahtjevi za obrtnim kapitalom porasli 26 posto. Istodobno, u vrijeme velike nesigurnosti teško je i očekivati da će se skromne zalihe gotovine koristiti za investicije. Dodatni oprez nameće činjenica da će u idućim godinama kompanije biti opterećene obvezama koje proizlaze iz odgođenih plaćanja poreza i kredita.
Izravna strana ulaganja u svijetu u milijardama dolara
Slični trendovi kao s investicijama očekuju se u području globalne trgovine. Obujam robne trgovine u prvom tromjesečju smanjen je 3,3 posto, a u drugom 29 posto. Svjetska trgovinska organizacija procjenjuje da bi na razini cijele godine pad mogao dosegnuti 32 posto. Potonuće trgovine dogodilo i 2009. godine, za vrijeme globlalne financijske krize, ali tada se brzo i oporavila. No, proteklih sedam godina, za razliku od zlatnog doba globalizacije, od 1990. do 2012., globalna trgovina rasla je sporije od BDP-a. Iako postoje očekivanja da će se nakon koronakrize investicije i trgovina u svijetu brzo oporaviti, sve je više onih koji vjeruju da će proces deglobalizacije biti još izraženiji. To ujedno nameće pitanje otkud će doći poticaj za budući rast ekonomije. Sada se već svi slažu da koronavirus neće tako lako nestati. Među promjenama koje se očekuju u godinama što slijede, osim procesa deglobalizacije, jest drugačije funkcioniranje tržišta rada, značajnija uloga tehnologije, ali i velika opterećenost dugovima koja će kompanijama i državama umanjiti manevarski prostor.