Useljenički trendovi u EU

U Europsku uniju lani je zbog posla najviše uselilo Ukrajinaca i Indijaca

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

27.10.2019. u 12:55

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

27.10.2019. u 12:55

, Image: 370394417, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

U zemlje članice Europske unije lani je doselilo tri milijuna i 225 tisuća građana iz drugih dijelova Europe i svijeta, najviše iz Ukrajine, Kine i Indije, objavio je statistički ured Eurostat.

Riječ je o doseljenicima koji nemaju državljanstvo neke od članica EU, lani su prvi put dobili dozvolu boravka u nekoj od članica EU što, prema metodologiji Eurostata, uključuje i one koji su boravište zaista dobili prvi put i one koji su ga već imali, ali im je od prethodnog odobrenja prošlo najmanje šest mjeseci.

Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je lani 26 307 stranih državljana prvi put prijavilo boravište, svaki drugi doseljenik je iz BiH, njih 4910 državljani su Srbije, a 2065 Kosova.

Hrvatska je daleko ispred ostalih članica EU prema udjelu useljenika koji su dobili boravište u njoj zbog posla u ukupnoj kvoti doseljenih. Dok je, prema izračunu Eurostata, u 2018. prosjek izdanih boravišnih dozvola zbog zaposlenja na razini EU bio 27 posto od svih odobrenih boravišta, u Hrvatskoj je taj udio iznosio 90,3 posto.

Svega 495 građana ili 1,9 posto od svih lanjskih doseljenika u našu zemlju, primjerice, zatražilo je i dobilo boravak zbog obrazovanja. S druge strane, na razini Unije, 20 posto od svih građana s odobrenim boravištem na području EU u prošloj godini, doselilo se zbog obrazovanja.

Kad su u pitanju razlozi useljenja, najveći udio među stanovnicima EU koji su lani prvi put dobili boravište, 28,4 posto, odnosio se na spajanje članova obitelji.

U objavljenoj statistici EU, uz posao, obrazovanje i obiteljske razloge, ne navode se i drugi razlogi useljenja, već samo rubrika 'ostali razlozi' u koju je svrstano 781 115 lanjskih doseljenika ili 24,2 posto svih stranaca koji su lani prvi put ostvarili boravište u EU.

Najviše novih boravišnih dozvola među članicama EU lani su odobrile Poljska, Njemačka i Velika Britanija. Poljska je izdala 635 335 novih boravišta strancima izvan EU, primivši oko 414 tisuća Ukrajinaca i 126 tisuća Bjelorusa.

U Njemačkoj je lani 543 tisuće stranaca nedržavaljana EU prvi put ostvarilo pravo na boravak, među njima najviše Sirijaca, oko 124 tisuća, te državljana Afganistana i Iraka.

Kinezi čine najveći dio stranaca koji su lani prvi put dobili boravište u Velikoj Britaniji. Ukupno je na Otoku izdano 450 tisuća boravišta strancima izvan EU, od čega su svaki četvrti odobreni boravak ostvarili Kinezi, a iza njih slijede Indijci (oko 70 tisuća) i Amerikanci.

Ukrajinci s 527 tisuća novih odobrenih boravišta unutar EU tijekom 2018. daleko su najbrojniji, slijede Kinezi (206 tisuća) i Indijci, s blizu 200 tisuća, kojima su nova odredišta, osim Velike Britanije, i skandinavske članice EU. Dok Ukrajinci i Indijci većinom u EU dolaze zbog posla, među doseljenim Kinezima je najzastupljenija motivacija obrazovanje.

Osim državljana spomenutih zemalja izvan EU koji su lani dobili boravak u EU, više od 100 tisuća doseljenika bilo je i iz Maroka (najviše u Španjolsku), a više od 70 tisuća iz Brazila (većinom u Portugal), Turske i Rusije.

Kad su u pitanju građani bivših jugoslavenskih republika izvan EU kojima je lani prvi put odobreno boravište u nekoj od članica Unije, njihova nova odredišta, osim Hrvatske i Slovenije bila su, mjereno u više tisuća odobrenih boravišta, i Slovačka, Malta i Austrija.

U 2017. prvu dozvolu boravka u EU ostvarilo je tri milijuna i 212 tisuća državljana zemalja izvan EU. Tako je treću godinu zaredom broj izdanih novih boravišta u Uniji za građane iz drugih dijelova Europe i svijeta iznad tri milijuna, nakon što je 2015. naglo skočio s tadašnjih 2,5 milijuna odobrenih boravišta.