U samo dva dana više se od tisuću domaćih tvrtki odazvalo na anketu Hrvatske gospodarske komore o tome trpe li poslovne posljedice zbog širenja zaraze koronavirusom. Dvije trećine ih je potvrdilo da osjeća negativne posljedice, a 53 posto da im je pao promet. U ovom trenutku su, prema anketi HGK, najviše pogođene putničke agencije, kompanije koje se bave pružanjem smještaja, pripremom i posluživanjem hrane te logistika; male i srednje tvrtke osjećaju pak veći negativan utjecaj nego velike.
“Za hrvatski turizam već postoje štetne posljedice za predsezonu, ali iznos je u ovom trenutku nemoguće znati. Zbog straha od koronavirusa događaju se otkazivanja i zastoj bukinga”, kaže nam Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i predsjednik Uprave Unilinea, vodećeg domaćeg touroperatora. “Počelo je s Kinom i Dalekim istokom, a otkako je zbog koronavirusa i Italija u žiži, zastoj je i s europskih tržišta. Potencijalni gosti ‘stoje i čekaju’ razvoj situacije”, dodaje. Pogođen je i kongresni turizam, događaji se odgađaju ili otkazuju. Za sada nema indikatora, napominje, da bi se negativni efekti prelili i na glavnu turističku sezonu.
Krizni plan
Na pitanje postoji li neki krizni plan kompanija iz putničkog sektora, Žgomba odgovara negativno. “U ovom se trenutku ne može ništa poduzeti jer vlada panika. Ne može se ona razbiti boljim uvjetima aranžmana, nižim cijenama. Treba čekati da kriza s virusom i strah prođu”, kaže Žgomba. Hvali kako se Hrvatska kao država nosi sa zarazom, što je jako važno i za turizam te transparentno informiranje poslovnih partnera. Hoće li, u slučaju većih posljedica, tražiti neku pomoć države, Žgomba nije komentirao. Napominje da je talijanska vlada reagirala poreznim mjerama prema pogođenim kompanijama u turističkom sektoru, a najavljuje da će na sastanku u ponedjeljak o tim i drugim mogućim mjerama biti govora na sastanku Europskog udruženja putničkih agencija i touroperatora (ECTAA).
Prema onome što su objavili mediji, talijanska vlada je u petak donijela seriju financijskih mjera kako bi olakšala situaciju u kojoj se zbog velikog otkazivanja aranžmana našao turizam, a jedna od njih je suspenzija plaćanja socijalnih doprinosa i poreza svim kompanijama u tom sektoru. Vlada je ujedno najavila za ovaj tjedan donošenje mjera u iznosu od čak 3,6 milijardi eura kao pomoć ekonomiji koja se nosi s krizom zbog širenja koronavirusa, a među ostalim se predviđa zakon koji bi uključivao porezne olakšice kompanijama koje prijave pad prihoda veći od 25 posto.
U Hrvatskoj, kako proizlazi iz ankete koju je proveo HGK, sektori u kojima je više od trećine tvrtki prijavilo jake i srednje posljedice na poslovanje su trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, umjetnost, zabava i rekreacija te ostale uslužne djelatnosti. Na pitanje kakve konkretno vrste problema ih muče, najviše tvrtki (30 posto) prijavilo je poteškoće u sklapanju novih poslova, dovršavanju ugovorenih (29 posto) i obavljanju postojećih poslova (28 posto), stoji u priopćenju HGK. “Uz to, gospodarstvenici imaju i poteškoće s transportom roba, otkazivanjem sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, kongresima i događanjima te smanjenom potražnjom proizvoda i usluga na domaćem tržištu”, objavili su.
Dugoročni učinak
Kratkoročne negativne posljedice zbog koronavirusa očekuje 75 posto tvrtki, pri čemu 15 posto očekuje jak utjecaj na poslovanje. Dugoročne negativne posljedice očekuje čak 82 posto tvrtki, pri čemu gotovo četvrtina (njih 24 posto) očekuje jak negativan utjecaj na poslovanje u dugoročnom razdoblju.
Postoje i sektori koji ne predviđaju snažne kratkoročne posljedice, no na dulje staze očekuju probleme. To su, među ostalim, tvrtke u poslovanju s nekretninama, financijske djelatnosti, građevina te IT sektor.
Jedan od onih koji je ispunio anketu jest i Slobodan Školnik, predsjednik Uprave trgovačkog centra Emmezeta, koji kaže da zasad nema poremećaja u poslovanju, ali ih očekuje jer će iz Azije roba vjerojatno kasniti mjesec ili dva. Koji efekt će korona u konačnici imati na poslovanje, kaže da ne može procijeniti. “Mi radimo s 20 tisuća artikala, od Azije preko Istočne do Zapadne Europe. U Italiji mi kažu da prometi u trgovini nisu pali”, kaže Školnik.
Ivan Katavić, vlasnik domaćeg trgovačkog lanca KTC, kaže da nisu uočili nikakve poteškoće, promet je čak malo i rastao, a zbog opreza nisu dodatno punili skladišta. “Imamo povjerenje da će tržište normalno funkcionirati”, odgovara. U prijevozničkom sektoru, rekao nam je predsjednik HGK-ova Udruženja cestovnog prometa Darko Vukadinović, menadžer u kompaniji La Log, poslovanje je sada uobičajeno, s mjerama pasivnog zdravstvenog nadzora vozača koji putuju u Italiju.