Hoće li najmanje 22 milijuna dolara nagrade Hrvatskom nogometnom savezu iz budžeta Fife i tekući rast potrošnje građana u maloprodaji biti jedini “opipljiviji” efekti nogometne groznice koja trese Hrvatsku?
Ne bi smjelo biti tako ako se golemi rast optimizma u Hrvatskoj kojem svjedočimo otkako nogometna reprezentacija ruši prepreku za preprekom na Mundijalu u Rusiji pretoči u sve pore gospodarstva i društva.
Pesimizam
Optimizam i pesimizam, kao i cijeli spektar očekivanja poslovne zajednice i potrošača koji se u ekonomiji istražuje i mjeri kako bi se proniknulo u predstojeća gospodarska kretanja. To, kroz indeks ekonomskog sentimenta (ESI), svakoga mjeseca čini i Europska komisija.
Paradoksalno, izabranici Zlatka Dalića mogli bi se s peharom svjetskog prvaka iskrcati na tlo jedne od najpesimističnijih članica EU. U lipnju, kada je EK zadnji put izmjerila taj pokazatelj, ESI je za Hrvatsku doživio pad od 1,5 posto, niža očekivanja zabilježena su još samo u Grčkoj, Bugarskoj, Nizozemskoj, Danskoj i na Cipru.
Analitičari MacroHuba upozoravaju kako bez obzira na međumjesečne padove ESI-ja za Hrvatsku živimo u povijesno dobrim vremenima po pitanju ekonomskog optimizma u hrvatskom gospodarstvu. Valja očekivati da će taj optimizam nogometna euforija ne samo održati, nego i pojačati, a onda, kako nam je potvrdio voditelj MacroHuba i član Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Tomislav Globan, polučiti pozitivne efekte na gospodarstvo.
- Od sjajnih rezultata nogometaša kratkoročno najviše će ekonomske koristi imati ugostitelji i trgovci. Posredno, svoj dio kolača će ubrati i državni proračun - navodi Globan. Kada su u pitanju dugoročni efekti čuda u Rusiji na našu ekonomiju, Globan smatra nespornim povećanje vidljivosti Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu.
- Veća vidljivost Hrvatske na udaljenijim, a velikim tržištima, mogla bi povećati interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju. Sličan je efekt imalo i snimanje serije “Game of Thrones” na dolaske turista iz istočne Azije u Dubrovnik, što je i znanstveno potvrđeno. Na tržištima na kojima Hrvatska još nije u potpunosti otkrivena i na kojima postoji prostor za značajniji rast dolazaka, poput Kine, pozitivnog efekta bi moglo biti - procjenjuje naš sugovornik.
Demografija
Za razliku od Italije, Španjolske i Velike Britanije, u kojima je nogomet biznis što se mjeri u milijardama eura, udio nogometa u hrvatskoj ekonomiji na razini je statističke greške. Struktura naše ekonomije, u kojoj potrošnja građana, stimulirana kreditnom aktivnošću banaka, ima najveći udio u BDP-u, ovisi o pozitivnim očekivanjima potrošača i poslovne zajednice.
Globan skrećuće pozornost i na “feelgood efekt”. Taj je efekt, kaže, u literaturi dobro poznat i govori o tome da se zbog uspjeha reprezentacija događa jednokratni skok u natalitetu. - Tamo krajem ožujka i početkom travnja možemo zbog “feelgood” faktora očekivati povećani broj beba u rodilištima - zaključuje Globan.