Zaoštravanje sukoba

Trgovinski rat s Kinom: Trump optužio Peking da manipulira valutom, prijavit će ih MMF-u

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.8.2019. u 14:43

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.8.2019. u 14:43

U.S. President Donald Trump interacts with Chinese President Xi Jinping at Mar-a-Lago state in Palm Beach, Florida, U.S., April 6, 2017. REUTERS/Carlos Barria
Carlos Barria / REUTERS

Donald Trump i Xi Jinping

Zbog novih napetosti između SAD-a i Kine cijene dionica na svjetskim burzama zabilježile su najveći dvodnevni gubitak u tri godine, dok je porasla vrijednost valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.

Stanje na europskim burzama jučer se malo smirilo, ali zabrinutost ulagača i neizvjesnost ostaju.

Carine

Najnovije zaoštravanje odnosa dviju zemalja počelo je krajem prošlog tjedna kada je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio uvođenjem 10-postotnih carina na daljnjih 300 milijardi dolara vrijedne kineske robe, dan nakon što su američki i kineski predstavnici u Šangaju završili dvodnevne pregovore, ali bez bitnih pomaka. Kina je odgovorila spuštanjem tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu u 11 godina, na više od sedam juana za jedan dolar. Potom je američka vlada ustvrdila da Kina poseže za “manipulacijom valute”, što je i Trump objavio putem Twittera, te će zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom poduzeti korake za “eliminaciju nepoštene prakse”. Na taj se korak odlučila prvi put nakon 1994. godine. Sada se očekuje da će SAD prijaviti slučaj MMF-u, ali tržišta ne očekuju neko formalno kažnjavanje jer je etiketa manipulatora više simbolična, u smislu zaoštravanja trgovinskog rata.

“Teško je vidjeti kako će ta kvalifikacija promijeniti situaciju, osim što će zaoštriti trgovinski i valutni rat”, izjavio je za Reuters Mark Sobel, bivši zaposlenik američkoga Ministarstva financija i MMF-a, koji sada radi za londonski think tank Official Monetary and Financial Institutions Forum. On smatra da je na raspolaganju slab lijek te da je MMF već rekao što misli o juanu. Prošli je mjesec MMF rekao da su oscilacije juana u skladu s kineskim slabijim ekonomskim fundamentima, dok je dolar precijenjen za 6 do 12 posto.

Slabljenjem juana u odnosu na dolar kineske vlasti su proizvode svoje zemlje učinile cjenovno konkurentnijima na inozemnim tržištima, a uvoz američkih proizvoda postao je skuplji. Iz kineske središnje banke poručili su da Kina nije upotrijebila, niti će upotrijebiti tečaj kao instrument za rješavanje trgovinskih razmirica.

Ujedno je upozorila SAD da se obuzda prije pada u ponor, da osvijesti svoje pogreške i vrati se s pogrešnog puta jer će zaoštravanje tenzija naštetiti globalnoj ekonomiji. Iz kineskog Ministarstva trgovine javili su kako su kineske kompanije prestale uvoziti američke poljoprivredne proizvode i ne isključuju mogućnost uvođenja carina na uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda kupljenih nakon 3. kolovoza.

Sada se čeka novi odgovor SAD-a, a tržišni analitičari ne isključuju mogućnost da nove carine budu i znatno veće od najavljenih 10 posto te da bi globalnu ekonomiju doista mogla zahvatiti recesija. Dosad su Kina i SAD međusobno uveli carine na robu ukupne vrijednosti veće od 360 milijardi dolara.

Procjene

Analitičari Goldman Sachsa naveli su da ne očekuju završetak produljenog trgovinskog rata prije predsjedničkih izbora u studenome 2020. Jan Hatzius, glavni ekonomist te globalne bankarske grupacije, smatra da obje strane u trgovinskom ratu zauzimaju sve tvrđu poziciju i time smanjuju mogućnost za dogovor.

Procjenjuje da će američke Federalne rezerve nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa, s obzirom na to da rastu rizici trgovinske politike, tržišta očekuju veće spuštanje kamatnih stopa, a porasli su i globalni rizici povezani s mogućnošću Brexita bez dogovora. “Federalne rezerve su ove godine sklonije odgovoriti na prijetnje trgovinskim ratom, očekivanja na tržištu obveznica, kao i zabrinutost za globalni rast”, rekao je Hatzius.

Koliko će to pomoći globalnoj ekonomiji, preostaje vidjeti, ali ostaje činjenica da uvoz kineskih proizvoda u SAD usporava, oko 12 posto na globalnoj razini, a posustaje i kineski ekonomski rast.