Poplava novca

Trezorci u eurima po prvi put prodani uz nultu kamatnu stopu

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 14:02

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

22.5.2018. u 14:02

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Ilustracija

Ministarstvo financija u utorak je na aukciji prodalo 190 milijuna kuna i 28 milijuna eura trezoraca, pri čemu eurske po prvi put po nultoj kamatnoj stopi, zahvaljujući visokoj likvidnosti u domaćem financijskom sustavu.

Ministarstvo je na upis ponudilo 400 milijuna kuna i 20 milijuna eura vrijedne trezorce, koliko ih i dospijeva na naplatu. Financijske institucije podastrle su ponude u vrijednosti 190 milijuna kuna te 28 milijuna eura, a Ministarstvo ih je sve prihvatilo. Eurski trezorci, vrijedni 28 milijuna eura, izdani su na godinu dana, po nultoj kamatnoj stopi.

I kunski trezorski zapisi izdani su s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto.

„Po prvi put bilježimo kamatnu stopu na eurske trezorce od nula posto. Naime, od kolovoza prošle godine na ovamo kamatna stopa na eurske trezorce bila je 0,01 posto, što ne čudi s obzirom na kontinuirani rast rekordnog viška likvidnosti u financijskom sustavu”, ističe Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja u Addiko banci.

U domaćem financijskom sustavu, navodi Stojić, višak kunske likvidnosti iznosi rekordnih 29,1 milijardu kuna ili 8 posto BDP-a. Eurska likvidnost također je visoka, kreće se blizu 6 posto BDP-a.

„Kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorce već je od siječnja ove godine na niskih 0,09 posto, što implicira da bi kunske kamate na kraća dospijeća mogle biti čak i negativne zbog dodatnog značajnog povećanja viška likvidnosti od početka godine”, ocjenjuje Stojić.

Nulta kamatna stopa na eurske trezorce, po Stojićevim riječima, predstavlja dobar pokazatelj da turistička sezona dobro kreće, kao i da banke imaju višak eura budući su se orijentirale na kreditiranje u kunama, dok se stanovništvo i dalje razdužuje (uglavnom iz kredita s valutnom klauzulom).

Premda bi se moglo reći da je država glavni dobitnik trenutačne rekordne poplave novca, ona ipak utječe i na kamatne stope na kredite građanima i poduzećima. To prije jer je potražnja za kreditima i dalje skromna, pa je konkurencija među bankama veća.

Prema mišljenju Zrinke Živković-Matijević, analitičarke RBA, visoka likvidnost, odnosno ekspanzivna monetarna politika može se očekivati i u idućem razdoblju, sve dok je tečaj stabilan, a inflacija niska.