Trumpova zabrana

Trebamo li se zabrinuti zbog sankcija protiv Huaweija?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.5.2019. u 16:09

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.5.2019. u 16:09

U.S. President Donald Trump holds a news conference on the sidelines of the 73rd session of the United Nations General Assembly in New York, U.S., September 26, 2018. REUTERS/Carlo Allegri
Carlo Allegri / REUTERS

Donald Trump

Odluka Donalda Trumpa kojom će kineskom tehnološkom divu Huaweiju zabraniti nabavu američkih čipova i opreme kratkoročno bi mogla značiti probleme za kinesku tvrtku, no dugoročno bi mogla skupo stajati američke proizvođače.

Trump je ovog tjedna proglasio ekonomsko izvanredno stanje, kojim je ovlastio savezne agencije da stave Huawei i 70 povezanih tvrtki na “crnu listu”. Plan za provedbu sankcija bit će sastavljen unutar 150 dana, a brojni stručnjaci upozoravaju kako bi striktno pridržavanje sankcija moglo značiti Huaweijev kraj.

Tvrtke na crnoj listi tretiraju se kao entiteti koji predstavljaju “neprihvatljiv rizik” po nacionalnu sigurnost, što znači da im je zabranjeno dobavljati tehnologiju i čipove od američkih tvrtki bez izričite dozvole američke vlade. Dionice američkog proizvođača mikroprocesora Qualcomma - koji 5 posto svojih prihoda može zahvaliti Huaweiju - smjesta su pale 4 posto. Zabrani li Bijela kuća nabavu čipova, za Huawei bi to značilo privremeni prekid proizvodnje mobitela, ali i telekomunikacijske opreme. Neće moći isporučiti postojeće narudžbe niti održavati infrastrukturne sustave koje su već postavili, zbog nedostatka dijelova. Ako bi se zabrana odnosila i na softver - operativne sustave Android i Microsoft - radilo bi se o potpunom zaustavljanju Huaweijeve linije proizvoda za privatne korisnike.

Sličnom je zabranom bio pogođen i manji kineski proizvođač ZTE, koji je zbog navodnog kršenja sankcija protiv Irana i Sjeverne Koreje proveo tri mjeseca na crnoj listi, bez pristupa Qualcommovim čipovima i sustavu Android. Na kraju je Trump odigrao ulogu spasioca u srpnju prošle godine, kada je isposlovao dogovor s tvrtkom za skidanje s crne liste. ZTE je morao smijeniti cijeli Upravni odbor, platiti kaznu od milijardu dolara i staviti 400 milijuna dolara na skrbnički račun za slučaj da opet prekrši sakcije. U tu je svrhu postavljen i nadzorni tim koji je odabrao SAD, koji će deset godina nadzirati tvrtkino poslovanje.

Trump se vjerojatno nada da će ponoviti uspjeh sa ZTE-om i prisiliti Huawei na uvjete koji će SAD-u omogućiti izravan nadzor nad poslovanjem tvrtke. No, Huawei je i strateški i ekonomski znatno važnija tvrtka kineskim vlastima, zbog čega su već priprijetile ozbiljnim odgovorom na Trumpov potez.

Za korisnike Huaweijevih uređaja u kratkom se roku vjerojatno neće mijenjati ništa. Ako se zabrana proširi na upotrebu operativnog sustava Android, koji razvija i održava američki Google, Huawei će možda imati problema s razvojem novih mobitela ili nadogradnjom sustava na postojećima.

Dugoročno, temelji operativnog sustava Android u javnom su vlasništvu i bilo koja tvrtka može pokrenuti svoju verziju sustava, takozvani “fork”, što će Huawei vjerojatno i učiniti bude li na to prisiljen. Huaweijeva podružnica HiSillicon, koja ima oko 7000 zaposlenih, tvrtkin je “plan B” za proizvodnju čipova, koja bi ju mogla osloboditi ovisnosti o američkim dobavljačima. Ako Trump ne postigne dogovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na trgovinskim pregovorima sljedeći mjesec i ako Huawei ostane na crnoj listi, tvrtka će sigurno pretrpjeti znatnu ekonomsku štetu, ali će u konačnici vjerojatno postati samodostatna dok će američki proizvođači izgubiti na svojoj globalnoj važnosti.