Hrvatska je u top pet najkorumpiranijih zemalja Europske unije, stoji u najnovijem istraživanju Transparency Internationala, globalne neprofitne organizacije. Prema njima, po korupciji u javnoj upravi, od nas su u sklopu EU gore tek Rumunjska, Mađarska, Grčka i Bugarska, koja je i najkorumpiranija zemlja EU.
- Ne možemo se izvlačiti da smo, eto, bolji od Grčke jer smo se donedavno mogli uspoređivati sa Slovačkom i Češkom koje su sada odmaglile daleko ispred nas. To je porazna ocjena za nas, nismo se pomakli 20 godina - prokomentirao je Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i bivši predsjednik Transparency Internationala Hrvatska.
Hrvatska je, naime, prema indeksu percepcije korupcije (CPI) lani ostvarila samo 48 bodova od 100 mogućih, a to znači da se situacija pogoršala u odnosu na 2015. godinu kada smo prikupili 51 bod. Danska je, primjerice, kao najmanje korumpirana zemlja svijeta ostvarila 88 bodova, a Somalija sa samo deset bodova nalazi se na začelju ljestvice i najviše je pogođena korupcijom.
Hrvatska se trenutačno nalazi na 60. mjestu od 180 zemalja u kojima Transparency International provodi istraživanje. Od nas su na globalnom planu manje korumpirane afričke zemlje Namibija i Ruanda, na 52. i 48. mjestu, a od europskih susjeda bolje stoji Slovenija na 36. mjestu, ali i Slovačka te Italija. Gore od nas su, pak, Srbija i Bosna i Hercegovina koje zauzimaju 87. i 89. mjesto.
Problem korupcije u Hrvatskoj, kaže Kregar, nije u tome što “liječnik ili učitelj prime poklon ili kondukter u vlaku naplati kartu pa si dio novca pospremi u džep”.
- Problem je u korupciji na visokoj razini političkog odlučivanja. Može se iskorijeniti korupciju, ali to nije u interesu onima koji mogu. Nedostaje političke volje - naglasio je i dodao da je u Hrvatskoj normalno da se koruptivnim djelovanjem dolazi do sudskih presuda i raznih dozvola. U zemljama poput Danske i Finske na to se ni ne pomišlja, ističe.
Ne iznenađuje stoga da vrh najmanje korumpirane zemlje svijeta već godinama drži Danska. U top deset su i Finska, Švedska, Norveška i Nizozemska. Ali i Novi Zeland, Singapur i Kanada.
Mnogi će kritičari tog istraživanja istaknuti problematičnu metodologiju govoreći da se radi o percepciji, a ne pravom stanju stvari.
- To naprosto nije istina. Njihova je metodologija ista kao i kod, primjerice, agencija koje određuju kreditni rejting neke zemlje. Za formuliranje plasmana oni razmatraju najmanje pet neovisnih znanstvenih radova na temu korupcije u svakoj zemlji - objasnio nam je Kregar, dodajući da ocjena Transparency Internationala govori da sve pravne mjere koje su trebale spriječiti korupciju - ne djeluju.