Svi na iglama

Svjetskim tržištima širi se strah od prelijevanja gospodarske krize iz Turske

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 17:49

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 17:49

Umit Bektas / Francis Mascarenhas / Reuters

Turski građani mijenjaju dolare u lire na poziv predsjednika, Erdogan u sredini, indijska rupija desno

U ponedjeljak je turska lira pala na svoju rekordno nisku razinu, čime je potaknut pad vrijednosti i ostalih valuta ekonomija u razvoju. Zbog straha koji je zavladao među stranim investitorima, počeo je trend napuštanja valuta rastućih ekonomija, čime je vrijednost indijske rupije pala na rekordno nisku razinu i trenutno iznosi 70,22 u odnosu na američki dolar, dok je južnoafrički rand u samo tjedan dana izgubio 8 posto svoje vrijednosti, i trenutno iznosi 14,5 američkih dolara. Panika nastala na međunarodnom tržištu uzrokovala je i pad vrijednosti europskih i azijskih dionica, čije burze bilježe rekordni pad.

Iako se u međuvremenu vrijednost lire stabilizirala na 5,8 u odnosu na američki dolar, mjere turske vlade i dalje se čine nedostatnima da zaustave gospodarsku krizu i inflaciju.

- Rane nastale turskom ekonomskom krizom mogle bi ozbiljno narušiti stabilnost europskih institucija – rekao je Carl Weinberg, glavni međunarodni ekonomist američke analitičke kuće High Frequency Economics.

Da ta upozorenja nisu bila bez razloga, pokazao je i pad dionica nekih europskih banaka na rekordno niske razine. Najveći gubitak ostvarile su španjolska banka BBVA, kao i talijanska UniCredit grupacija zato što su obje snažno izložene prema turskom poslovnom sektoru.

Kamatne stope

Analitičari su očekivali da će turska vlada podići kamatnu stopu kako bi zaustavila pad valute i rast inflacije, ali s obzirom na to da Erdoganova popularnost ovisi o brzom rastu ekonomije (potaknutom investicijama financiranim iz kredita), povećanje kamatnih stopa nije u njegovom fokusu.

U ponedjeljak je Središnja banka Turske omekšala stroge propise koje je dosad imala za komercijalne banke kako bi im olakšala nošenje s valutnom krizom. Iako je obećala da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala financijsku stabilnost države, odbila je podići kamatne stope zbog čega su je oštro kritizirali strani investitori.

U govoru održanom u gradu Trabzonu, predsjednik Erdogan je pozvao sve turske poslodavce da pokažu svoju solidarnost i pruže potporu nacionalnoj valuti.

- Uistinu ne bih volio da žurite u banku i pod svaku cijenu počnete kupovati stranu valutu. Smatram da ćete pogriješiti ako okrenete leđa državnom interesu radi vlastite financijske sigurnosti – rekao je Erdogan, dodavši da je spreman implementirati Plan B i Plan C ako aktualne mjere ne poluče željene rezultate.

Restrikcije na kupovinu deviza

U turskim se kuloarima sve više priča o tome da njegovi rezervni planovi podrazumijevaju restrikcije na kupovinu deviza, no turski ministar financija Berat Albayrak je porekao da su to uistinu realni planovi turske vlade.

Unatoč panici koja je nastala na globalnom investicijskom tržištu, jedan ekonomist iz konzultantske tvrtke Deloitte u razgovoru za New York Times rekao je da neizvjesnost koju je turska kriza prouzročila na tržištu neće potaknuti globalnu ekonomsku krizu, zato što se radi o državi čiji BDP zauzima samo 1 posto svjetske ekonomije.

- Iako je Turska 17 najveća ekonomija na svijetu, nije u jednakoj mjeri integrirana u svjetsku trgovinu kao što je to slučaj za Kinu ili SAD – objasnio je konzultant za NYT.