Crne prognoze

Svjetska banka predviđa veliki udar na tržište rada: Vraćaju vam se radnici iz inozemstva

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

9.4.2020. u 10:17

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

9.4.2020. u 10:17

In this image released by the IMF, International Monetary Fund Managing Director Christine Lagarde and IMFC Chairman South African Reserve Bank Governor Lesetja Kganyago and members of the IMFC meet during the IMF/Worldbank Spring Meetings April 21, 2018 in Washington at the IMF Headquarters. (Photo by Stephen Jaffe / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT
AFP

Ilustracija, sastanak MMF-a i Svjetske banke

Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

"Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto", ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.

Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.

Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.

Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.

U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.

Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.

U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.

Zdravstvo, socijala i potpora poduzećima ključni za očuvanje kvalitete života

U izvješću o gospodarskim kretanjima za proljeće 2020. u Europi i središnjoj Aziji, Svjetska banka navodi da su odlučne mjere javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građanima, osobito najranjivijima, uz potporu privatnom sektoru, ključne za ublažavanje učinaka pandemije koronavirusa.

Kako se ističe, zemlje u toj regiji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Ciljane državne subvencije mogle bi znatno pomoći pogođenim malim i srednjim poduzećima, ističu.

"Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, kaže Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Projekcije posljedica pandemije virusa COVID-19 na gospodarstvo u velikoj su mjeri nesigurne, pa su u izvješću navedene simulacije koje prikazuju različite stope gospodarskog pada, a temelje se na podacima koji su bili dostupni do 20. ožujka ove godine.

Scenariji upućuju na to da će zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u 2020. rast u Europi i središnjoj Aziji zamijeniti recesija, uz pad u rasponu od 4,4 do 2,8 posto, prije oporavka u 2021. potaknutog uvođenjem mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanjem trgovine.

„Održavanje razmaka među ljudima te zatvaranje škola i poduzeća koja nisu prijeko potrebna nužne su mjere za suzbijanje širenja pandemije i spašavanje života. Istodobno, cilj javnih politika mora biti smanjenje gospodarskih troškova tih mjera te osiguranje brzog, i izbjegavanje produljenog, oporavka nakon završetka pandemije”, navodi Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Mjere potpore, kao što su novčana pomoć ili subvencije u zdravstvu za pomoć ranjivim osobama i obiteljima te privremeni krediti i porezne olakšice za poduzeća, bit će ključne za ublažavanje gospodarskog pada i očuvanje radnih mjesta, navodi se u izvješću.

Grupa Svjetske banke poduzima brze sveobuhvatne mjere kako bi državama u razvoju pomogla poboljšati odgovor na pandemiju, povećati kontrolu bolesti, unaprijediti javnozdravstvene intervencije i privatnom sektoru pomoći da nastavi poslovati i zadrži radna mjesta. Tijekom sljedećih 15 mjeseci državama će pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara kako bi im pomogla u zaštiti siromašnih i ranjivih, u potpori poduzećima i poticanju gospodarskog oporavka, navodi se u izvješću.