Mladi znanstvenici

Svemirski centar: U Sisku ćemo razviti štit od svemirskih zraka i ponuditi ga Elonu Musku

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

20.5.2019. u 10:35

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

20.5.2019. u 10:35

Jakov Baleta,Fran Merzel, Jurica Kundrata, Damijan Cerinski, Stevče Arsoski, Franjo Kozina

- Putovanje s posadom na Mars sigurno je sljedeći veliki korak u svemirskom istraživanju, a problem zaštite od svemirskog zračenja, na kojem radimo posljednjih godinu dana, poznat je već dulje. Ima tu još puno posla, ali naš plan je u Sisku razviti prototip štita i testirati ga - kaže nam je Jurica Kundrata, FER-ovac, doktor znanosti i privremeni voditelj stručnog tima od pet znanstvenika koji će voditi budući Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju u Sisku, čije je osnivanje podiglo medijsku prašinu.

Investitori, mediji i javnost dočekali su ideju s nepovjerenjem. Podsjetili su na propali pokušaj osnivanja svemirskog centra u Udbini 2015. godine, a primijetili su i da iz plana Centra nije jasno što će se tamo konkretno raditi. Neki su bili oštriji predviđajući da je to jedan u nizu političkih projekata sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića s isključivom svrhom uhljebljivanja podobnih.

Bez politike

Petorica mladih znanstvenika kažu, pak, da se ne bave politikom, nego znanošću. Osim voditelja Kundrate, dio tima činit će i Damijan Cerinski te Jakov Baleta, stručnjaci na području dinamike fluida s FSB-a, zatim Franjo Kozina, stručnjak za legure s Metalurškog fakulteta u Sisku, te Fran Merzel, kemičar s FKIT-a. Profesori, doktori znanosti, neki u ranim tridesetima, a neki i mlađi, u Sisku planiraju razvijati akademske ideje u konkretne proizvode i nuditi ih globalnim tvrtkama. Prvi veliki projekt Centra, govore, neće biti lansiranje rakete ili gradnja svemirskog broda, nego razvoj zaštite od svemirskog zračenja. Kundrata je doktorirao na toj temi, a u svojoj disertaciji predstavio je rješenje - štit sastavljen od zavojnica koje odbijaju zračenje stvarajući magnetsko polje. Primijeniti se to može, veli, na letjelice, satelite i svemirska odijela. Kad razviju prototip planiraju ga predstaviti tvrtki za raketni biznis SpaceX, milijardera Elona Muska, koji najavljuje putovanja na Mars.

- Da, to je neki veliki plan, ali na tome treba puno raditi. Osmisli smo program, a ideja je da se ne bavimo istraživanjem nego da razvijamo proizvode koji su primjenjivi. Kad se centar otvori, razvoj pasivne i aktivne zaštite od svemirskog zračenja bit će naš fokus - istaknuo je Kundrata. Zasad rade oni u prostorima Metalurškog fakulteta u Sisku, a tamo će i ostati sve dok se ne otvori svemirski centar, čija je gradnja predviđena na prostoru bivše vojarne u Lađarskoj. Kako doznajemo, trebalo bi se to dogoditi u iduće dvije godine s investicijom od 20 milijuna kuna iz fondova EU.

Ključni projekt

Osim mladih znanstvenika koji čekaju da se late ozbiljnog posla, za projekt centra ključan je bio i njegov idejni začetnik, Stevče Arsoski, njihov srednjoškolski profesor. Siščanima poznat kao cijenjeni nastavnik u Tehničkoj školi Sisak i pokretač utrke solarnih automobila SOELA, Arsoski nam kaže da za svemirski centar u Sisku lobira tri godine.

- Ideja centra nije od jučer, to traje. Napravili smo program, kontaktirali stručnjake i lokalne tvrtke, pa ne bi ni županija ušla u nešto iza čega ne postoji plan. Ja sam autor te ideje i htio sam okupiti bivše učenike koji su sada doktorirali da rade na konkretnim proizvodima za svemir. Te kvalifikacije o uhljebima nemaju veze s vezom, mi moramo uložiti u naše mlade ljude, mlade stručnjake - apelira Arsoski.

Osnivanje centra, navodi, može nam pomoći i u pristupu Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) s kojom je naše Ministarstvo znanosti lani potpisalo sporazum o suradnji.

- Sjećate se da se s istom dozom nepovjerenja susretao i Mate Rimac kad je 2012. godine govorio da želi napraviti najbrži električni automobil na svijetu. Žao mi je zbog toga, ali to je naš stari običaj - ako netko želi nešto napraviti, odmah ga se popljuje, žali profesor Arsoski.

Nisu svi skeptični. Projekt svemirskog centra podržali su neki hrvatski i europski akteri svemirske industrije. Toni Jelavić, izvršni direktor Amphinicyja, tvrtke za satelitski softver rekao nam je da podržava napore.

- Meni je ‘cool’ da ljudi imaju inicijativu i dobro je da netko pokušava nešto napraviti - kratko je prokomentirao.

Veliki potencijal

I znanstvenik Ognjan Božić, istraživač u Njemačkoj svemirskoj agenciji, misli da se na kritike ne treba obazirati.

- Hrvatska ima potencijal za razvoj svemirskih tehnologija, osobito u sposobnim mladim ljudima - naglasio je.

Inače, hrvatski svemirski program već godinama pokušava pokrenuti i Jadranska aero-svemirska asocijacija (A3), osnivača Slobodana Bosanca, umirovljenog astrofizičara s Instituta “Ruđer Bošković”. Udruženje koje okuplja 60 domaćih i stranih stručnjaka za svemirsku tehnologiju bit će uključeno u projekt sisačkog centra kao poveznica između znanstvene zajednice i tvrtki u svemirskom sektoru. Bosančev je krimen, navode neki mediji, to što je stajao iza propalog projekta svemirske luke u Udbini. Taj projekt tada je trebala financirati švicarska tvrtka Swiss Space Systems (S3), ali u zadnjem trenutku su se povukli te bankrotirali, objasnio je Bosanac. Njegova vizija razvoja domaće svemirske industrije, međutim, nije se poljuljala.