Zaoštravanje globalnog trgovinskog rata i naznake usporavanja švedske ekonomije pogurali su valutu te zemlje na najnižu razinu u proteklom desetljeću. Jedan euro danas vrijedi 10,7 švedskih kruna, dok je u kolovozu 2012. godine tečaj bio na razini 8,2. To znači da je u razdoblju od gotovo sedam godina švedska valuta oslabjela 30 posto.
Međutim, prije krize eura tečaj je bio na razini od 11 kruna za euro, da bi se u vrijeme financijskih previranja ulagači više okrenuli švedskoj valuti. Sada se samo vratila na pretkriznu razinu.
Ipak, te značajne oscilacije, uključujući slabljenje prema euru od početka godine za 5,4 posto, kruni su priskrbile titulu najgore valute unutar grupe zemalja G10. Njezino najnovije slabljenje potaknula je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će povećati carine na kineske proizvode pa je averzija ulagača prema riziku opet došla do izražaja.
Kruni ovaj put ne ide u prilog ni stanje švedske ekonomije, uz posljednje podatke koji ukazuju na najslabiju ekonomsku aktivnost od 2016. godine te da je zemlja na rubu recesije.
Prostor za pad
Ubrzano slabljenje krune počelo je u travnju kada je središnja banka zemlje signalizirala da neće žuriti s dizanjem ključnih kamatnih stopa koje su ispod nule i ujedno je prolongirala program kupnje obveznica. No, guverner središnje banke nije zabrinut slabljenjem valute. Prošli je tjedan rekao da je njegov cilj inflacija, a ne tečaj te da je utjecaj slabljenja krune na cijene u dugom roku ograničen.
Govoreći za Bloomberg, analitičar Roberto Cobo iz BBVA rekao je kako je i prostor za pad krune ograničen ako ne dođe do potpunog sukoba između Kine i SAD-a te pogoršanja globalnih prilika. Analitičari se slažu da je kruna ona vrsta valute koju pogađaju veliki globalni rizici. Anders Eklof, glavni devizni strateg Swedbanka, izjavio je za FT kako predviđa oporavak valute u idućih šest mjeseci na razinu od 10,4 krune za euro.
U proteklom je desetljeću značajno osciliralo i švicarski franak, što je hrvatskoj javnosti dobro poznato.
Međutim, on se nikad nije vratio na stare vrijednosti. Od sredine 2007. godine, kada je tečaj bio na razini od 4,5 kuna za franak, u siječnju 2015. dosegao je razinu od 7,39, odnosno vrijedio je kao i euro.
Nakon intervencije središnje banke značajno je oslabio (na 6,2), ali u proteklih godinu dana počeo je opet jačati. Sada je tečaj na razini od 6,5 kuna za franak.
Proteklih je godina značajnije oscilirala i britanska funta koja je također ulagačima bila privlačna u vrijeme krize eura.
S razine od 7,73 kune za funtu u listopadu 2009. dosegla je vrijednost od 10,76 u kolovozu 2015. godine. No, nakon referenduma o Brexitu smanjilo se povjerenje u funtu pa je u iduće dvije godine opet pala na razinu od oko osam kuna. Kako su ulagači počeli vjerovati da Brexit ipak neće biti tako tvrd, povjerenje se ipak počelo vraćati. Od početka ove godine funta je ojačala oko pet posto, na 8,6 kuna.
Ulagači su i dalje vrlo skloni američkom dolaru, osobito nakon što su prve procjene pokazale da je kretanje BDP-a u prvom tromjesečju bolje od očekivanja. Tako je blago ojačao u odnosu na euro, iako analitičari smatraju da će raspon ove godine ostati uzak, između 1,15 i 1,17 dolara za euro.
Turska lira skliznula 12%
Ove se godine oporavila i ruska rublja koja je lani bila jedna od najlošijih valuta zemalja s tržišta u nastajanju. Međutim, to nije slučaj i s turskom lirom koja je nakon oporavka posljednjih mjeseci prošle godine, zbog političkih previranja, ove godine opet počela slabjeti.
Od početka godine izgubila je oko 12 posto vrijednosti. Na početku globalne krize jedan je euro vrijedio 2,1 liru, a danas se za europsku valutu može dobiti čak 6,5 lira.
Ove godine slabiji sezonski pritisci na jačanje kune
Kako kuna prati kretanje eura, slične su i njezine oscilacije u odnosu na druge valute. Istodobno kretanje u odnosu na euro ima vrlo sezonski karakter. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, vrijednost jednog eura trenutačno iznosi 7,41 kunu, a u isto vrijeme lani već je bio pao ispod 7,4 kune. To znači da su sezonski pritisci na jačanje kune ove godine počeli nešto kasnije, unatoč tome što je turistička predsezona dobro počela. Kao razloge tome analitičari navode veći odljev deviza zbog ove godine malo izdašnijih dividendi stranih vlasnika, nešto sporijeg rasta uvoza, ali i nervoze banaka zbog mogućeg povećanja rezervacija uslijed tužbi potrošača u slučaju promjenjivih kamatnih stopa za kredite u švicarskim francima. No, u nastavku godine ipak se očekuje povećani interes za hrvatsku imovinu, pogotovo imajući u vidu nešto bolji kreditni rejting i veći priljev novca iz fondova Europske unije.