Odluka Vlade

Suglasnost HEP-u za zaduženje od 1,2 mlrd. kuna i HAC-u od 400 milijuna eura uz jamstvo

AUTOR:

  • Hina

OBJAVLJENO:

29.8.2019. u 13:23

AUTOR:

  • Hina

OBJAVLJENO:

29.8.2019. u 13:23

Zagreb, 290819. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za zaduženje u iznosu od 1,2 milijarde kuna putem izdanja korporativne obveznice, dok je Hrvatskim autocestama (HAC) dala suglasnost i državno jamstvo za krediti u iznosu od 400 milijuna eura, a za refinanciranje kredita uzetog 2014. kod Deutsche Bank.

HEP će se na tržištu kapitala zadužiti izdavanjem korporativne obveznice u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a za osiguranje adekvatne likvidnosti, podmirenja obveza HEP Grupe, financiranje investicija za 2019. te potreba djelomičnog restrukturiranja duga.

Zajednički agenti osiguranja u tom poslu su Erste&Steiermarkische Bank, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka.

Najvećim dijelom to će zaduženje HEP iskoristit za financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, 560 milijuna kuna, za projekte kao što su vjetroelektrana Korlat te sunčana elektrane Vis i Cres.

Oko 300 milijuna kuna HEP će iskoristiti za financiranje u ostale korporativne svrhe, iznosi od po 115 milijuna kuna planirani su za revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih kapaciteta - hidroelekrane i novi kapaciteti (SE Vrlika-jug) te modernizaciju i unapređenje mrežne infrastrukture, dok će se iznos od 40 milijuna kuna iskoristiti za unapređenje informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.

HEP, sukladno zakonima o proračunu i o izvršenju državnog proračuna, treba Vladinu suglasnost za zaduženja veća od 7,5 milijuna kuna.

"Ugovaranje tog zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva", rekao je na sjednici Vlade ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

HAC-u državno jamstvo i suglasnost za krediti 400 milijuna eura

HAC je, pak, dobio suglasnost Vlade i državno jamstvo za kredit u iznosu od 400 milijuna eura, čime će refinancirati kredit koji dospijeva u rujnu ove godine, a uzet je prije pet godina kod Deutsche Bank.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.

U tom projektu dvije su važne stvari - poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.

Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.

Po Marićevim riječima, kroz ta dva instrumenta ostvarene su uštede na godišnjoj razini od 50 milijuna eura odnosno gotovo 400 milijuna kuna, kada se uzmu u obzir kamate koje su se tada plaćale.

"S ovim današnjim odlukama zaokružujemo priču, jer ovdje govorimo o jednom specifičnom kreditu koji je uzet 2014. od Deutsche Bank i koji dospjeva u rujnu, za nekoliko dana. Tih 400 milijuna eura s ovom odlukom, i suglasnosti o izdavanju jamstva, zapravo refinanciramo po značajno povoljnijim uvjetima", rekao je Marić.

Kredit će, naime, biti na 11 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor te maržu od 1,6 posto.

"U odnosu na postojeći kredit koji otplaćujemo, to je gotovo 2,5 puta jeftinije, te će se ponovo ostvariti ušteda - na onih od prije 50 milijuna eura, još dodatnih 10 milijuna eura godišnje", istaknuo je Marić.

Vladinu suglasnost i državno jamstvo HAC je dobio za kredit kod sindikata banaka - Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische bank, OTP banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Karlovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Imex banke, Raiffeisenbank Austria, Addiko Bank, Croatia banke te Istarske kreditne banke Umag.