Eskalacija epidemije koronavirusa u svijetu počinje uzimati danak i u hrvatskom gospodarstvu. Čak i ako ostavimo po strani turizam, kod kojega učinke epidemije koronavirusa tek trebati vidjeti, već sada se, upozoravaju gospodarstvenici, suočavamo s problemom nabave robe iz Kine, a istodobno padaju narudžbe hrvatske robe.
Uz to, aktualno žarište koronavirusa u Italiji novi je izazov za Hrvatsku.
Svjetska tvornica
- S prodajom i nabavom još nema poremećaja. U prodaji će to ovisiti o razvoju situacije, a u nabavi će sigurno doći do poremećaja - strahuje Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.
Podsjeća da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa Kinezi produljili novogodišnje praznike, a zatvorili su i dio luka. Sve se to, dodaje, odražava i na gospodarstva u drugim dijelovima svijeta, pa i u Hrvatskoj, to više što iz Kine ne uvozimo samo gotove proizvode, nego se u toj zemlji izrađuju i komponente za brojne proizvode koji se potom sklapaju u Europi.
- Kina je danas velika svjetska tvornica, u kojoj se ne proizvode samo gotovi proizvodi, nego i komponente - ističe Školnik.
Dodaje da eskalacija epidemije koronavirusa u obližnjoj Italiji i našu zemlju stavlja pred nove izazove. Italija je jedan od vodećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Prema podacima državne statistike, u prvih 11 mjeseci prošle godine u Italiju smo izvezli robe u vrijednosti većoj od 14,6 milijardi kuna, što predstavlja gotovo 14 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Istodobno, iz Italije smo uvezli robe u vrijednosti većoj od 23,9 milijardi kuna, što je također oko 14 posto ukupnog hrvatskog izvoza.
- Usporavanje trgovačkih tokova je vidljivo. Iz Kine u posljednje vrijeme dolazi manje robe, a manji je i izvoz naše drvne industrije u tu zemlju. Zbog američko-kineskog trgovinskog rata padaju i cijene. Naša drvna industrija trenutačno ima oko 1200 tona briketa za koje ne možemo naći kupca, što se još nije dogodilo, a slično je i s peletima - objašnjava na koji je način epidemija koronavirusa pogodila hrvatsku drvnu industriju Zdravko Jelčić, čelni čovjek požeškog Spin Valisa.
Nerealna očekivanja
Pad narudžbi, dodaje, već se polako osjeća i na talijanskom tržištu, koje je za hrvatsku drvnu industriju vrlo značajno. Iako zasad još nije riječ o velikim brojkama, i to pokazuje da su nerealna očekivanja da se zbivanja u Italiji neće odraziti i na Hrvatsku. I Hrvatski drvni klaster jučer je upozorio da najnoviji razvoj događaja na sjeveru Italije sugerira zaustavljanje većine pošiljki prema toj zemlji.
- Uvoz iz Kine već je u posljednje vrijeme pao, a u trgovini s europskim zemljama zasad nema poremećaja. No, ako se ovakvo stanje u Italiji nastavi, i tu bi moglo doći do poremećaja. Sve će ovisiti o tome hoće li Talijani i dalje isporučivati robu, koju i u kojoj količini - ističe Petar Šimić, vlasnik i direktor špediterske tvrtke Primaca.
Razvoj situacije s koronavirusom u Italiji prate i u hrvatskim bankama, posebno onima koje su u talijanskom vlasništvu. U PBZ-u nam tako kažu da “pozorno prate daljnji razvoj situacije i preporuke nadležnih tijela”.
- Sukladno tome, odgodili smo do daljnjega sva putovanja u inozemstvo, a sve planirane poslovne aktivnosti i sastanci odvijaju se redovno, putem online komunikacije, conference calla, Skypea i slično - odgovorili su nam u PBZ-u.
Kako neslužbeno doznajemo, i u Zabi zaposlenicima preporučuju da ne putuju u Italiju, nego da komunikaciju ostvare na druge načine koje im omogućuju nove tehnologije.
Najugroženiji
I makroekonomisti kažu da zbivanja u Italiji Hrvatska treba pratiti vrlo pozorno. Razlog nije samo to što nam je Italija vrlo značajan vanjskotrgovinski partner, nego i to što su Talijani među našim najznačajnijim gostima, kako u špici sezone, tako i u predsezoni i posezoni.
- Ako se ova histerija oko koronavirusa u Italiji nastavi, sigurno je da ćemo i mi trpjeti posljedice. Zbog toga bismo u ovoj godini mogli imati dodatno usporavanje gospodarskog rasta - upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Među najugroženijim sektorima ističe turizam, drvnu industriju i trgovinu, kao i logistiku. Također, upozorava da su Talijani veliki ulagači u Hrvatskoj, posebno u Istri, pa bi nastavak histerije oko koronavirusa u konačnici mogao dovesti i do otpuštanja dijela zaposlenih u hrvatskim tvrtkama koje su u talijanskim rukama.
Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe, pak, da i posljedice epidemije koronavirusa u svijetu pokazuju u kojoj je mjeri svjetsko gospodarstvo danas isprepleteno i međuovisno.
- Globalni proizvodni lanci danas obuhvaćaju po 10, pa čak i 20 zemalja. Svaki ovakav poremećaj može ugroziti svjetsku ekonomiju - zaključuje Vizek.
Investitori bježe u sigurnu imovinu, burze potonule 5 posto
Širenje koronavirusa i uvođenje karantene u desetak talijanskih gradova izazvali su paniku među burzovnim ulagačima koji strahuju da bi to moglo imati loše posljedice za ekonomiju, pa i zaradu kompanija. Stoga su investitori jučer počeli ubrzano rasprodavati dionice i bježati u sigurna utočišta, poput američkih državnih obveznica i zlata. Nakon snažnog pada azijskih burzi, glavni europski burzovni indeksi potonuli su od tri do četiri posto, a najviše je stradala talijanska burza s padom od čak 5,8 posto. Na najvećem udaru našle su se dionice turističkih i zrakoplovnih kompanija. Panika nije zaobišla ni ulagače na Zagrebačkoj burzi na kojoj je promet snažno porastao, a Crobex je dan završio s minusom od 4,9 posto.
Očekujući usporavanje globalnog rasta, dodatno je pala i cijena nafte (2,2 posto), na 51,14 dolara po barelu. Istodobno, porasla je potražnja za sigurnom imovinom, pa je cijena zlata, primjerice, skočila 1,5 posto, na 1,643 dolara za uncu, i trenutačno je na najvišoj razini od veljače 2013. godine. Zabrinutost ulagača diljem svijeta samo potvrđuje da kriza s koronavirusom više nije samo azijski problem već da je došla na vrata Europe.
- Koronavirus nije pod kontrolom i investitori očekuju rast slučajeva zaraze. To znači da će se ekonomske prognoze morati revidirati - kazao je Chris Beauchamp, glavni analitičar tržišta u IG-u, tvrtki koja se bavi online trgovanjem. U Oxford Economicsu i dalje vjeruju da će epidemija biti zaustavljena u prvoj polovici 2020. te da industrija Njemačke, kao i eurozone, neće biti “izbačena iz kolosijeka”, već će oporavak biti samo odgođen do druge polovice godine. Međutim, vodeća ekonomistica za eurozonu Daniela Ordonez upozorava da se izgledi mogu snažno pogoršati ako se virus ne obuzda.
Vrlo je vjerojatno da će Italija tehnički ući u recesiju u prvom kvartalu ove godine (uzastopno dva negativna kvartala) jer se očekuje da će kriza s virusom dodatno pogurati ekonomiju koja već tone. U zadnja tri mjeseca prošle godine talijanski BDP je na kvartalnoj razini pao 0,3 posto, najviše u šest godina. Većina zaraženih do sada je dijagnosticirana u bogatijim regijama, Lombardiji i Venetu, koje čine trećinu talijanskog BDP-a.
“Postoji jasan rizik da će talijanska ekonomija opet pasti u recesiju, četvrti put nakon 2008. godine”, kazao je za FT Jack Allen-Reynolds, viši ekonomist za Europu u Capital Economicsu. Talijanska turistička industrija osobito je ranjiva, ali sumorno izgleda i šire ekonomsko okruženje, kako po pitanju domaće potrošnje i investicija, tako i proizvodnje i izvoza. I potencijalni utjecaj na globalnu turističku industriju mogao bi biti vrlo snažan.
Robert Carnell, glavni ekonomist financijske grupacije ING za Aziju i Pacifik, napominje da je pritom posebno važno azijsko, odnosno kinesko tržište. Uz pretpostavku da će turistički posjeti iz Kine i u Kinu ove godine biti zaustavljeni, izgubljeni prihodi mogli bi iznositi oko 105 do 115 milijardi dolara. (Marina Klepo)