Intervju

Stručne predmete mogu predavati samo profesori s poslovnim iskustvom

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

8.10.2018. u 12:14

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

8.10.2018. u 12:14

Zagreb, 270918. Dusko Pavlovic, rektor sveucilista Libertas.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Duško Pavlović

Duško Pavlović posljednje dvije godine rektor je prvoga privatnog hrvatskog sveučilišta - Libertasa.

U povodu početka nove akademske godine, s profesorom Pavlovićem razgovarali smo o tome što studente danas najviše zanima, o zapošljivosti mladih, ali i budućim planovima i razvojnim strategijama Libertasa.

U tijeku su jesenski upisi na sveučilištima, kakva je situacija na Libertasu? Za koje su programe studenti najviše zainteresirani?

- Trenutačno su u Zagrebu upisi na 12 različitih studijskih programa, od preddiplomske do poslijediplomske razine, i mogu reći da smo jako zadovoljni. Neke smo kvote već popunili, recimo na preddiplomskom studiju fizioterapije. Jako je velik interes i za naše preddiplomske sveučilišne studije međunarodnih odnosa te međunarodnog poslovanja, kao i za dva stručna studija, poslovnu ekonomiju i menadžment turizma. Što se tiče diplomskih studija, jako su popularni međunarodni odnosi i diplomacija, kao i poslovna ekonomija i globalizacija.

To su danas vrlo popularna zanimanja, često se o njima govori, no ima li za sve te ljude mjesta na domaćem tržištu rada?

- Prije svega, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazali su da je krajem prošle godine 95 posto svih Libertasovih studenata koji su kod nas diplomirali bilo zaposleno. Prema tome, evidentno je da naši alumniji posao nalaze, a to je, prema mom mišljenju, zato što jako vodimo računa o pružanju ne samo nužnih teorijskih znanja, nego i niza praktičnih vještina. Već godinama imamo politiku da niti jedan stručni predmet ne može predavati profesor koji, osim akademskih znanja, nema i dugogodišnje poslovno iskustvo u onome što predaje. Osim toga, kad je riječ o turizmu, mi smo među rijetkim sveučilištima u Europi koje ima vlastiti hotel s pet zvjezdica, Le Premier u Zagrebu. Dakle, mi našim studentima omogućavamo da praksu provedu u luksuznom hotelu i da se tamo iz prve ruke upoznaju sa svim aspektima hotelskog poslovanja.

 Kako vaši bivši studenti stoje sa zapošljavanjem u inozemstvu?

- Evo, prošle smo godine imali pet naših alumnija koji su radili u Bruxellesu, od kojih je četvero sjedilo u istoj sobi. Zahvaljujući našem studiju diplomacije, jedinom sveučilišnom studiju iz tog područja u Hrvatskoj, zapošljavaju se i u stranim diplomatsko-konzularnim misijama kod nas, ali i u hrvatskim misijama u inozemstvu.

Studij diplomacije provodite u Dubrovniku na engleskom jeziku. Kakav je interes za te programe, dolaze li i strani studenti?

- Da, u Dubrovnik nam dolazi velik broj studenata iz inozemstva. Dosad smo imali studente iz 31 zemlje, praktički sa svih kontinenata, a zanimljivo je da najveći broj stranih studenata dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. Kada naši mladi odlaze van studirati, SAD je jedna od top-destinacija, ali i Amerikanci dolaze k nama u Dubrovnik iz godine u godinu.

Što posebno privlači američke studente u Dubrovnik?

- Dvije stvari, rekao bih. Prvo, na studiju u Dubrovniku uz hrvatske profesore predaju i oni iz inozemstva, posebno iz Velike Britanije i SAD-a. Već godinama tamo predaje Janice McCormick, profesorica na Harvardu, a čak je jedno vrijeme bila i dekanica jednog od naših fakulteta. To je za Amerikance jedna zgodna situacija. Da, oni dođu studirati u Dubrovnik, ali im mentorica njihova diplomskog rada može biti profesorica s prestižnog Harvarda. Da su studij upisali na Harvardu, platili bi to deset puta više. Druga značajna stvar je multikulturalno okruženje koje dobijete kada studirate u inozemstvu. To je za mlade ljude, ali i za organizacije koje ih poslije zapošljavaju, odlično iskustvo.

Posljednjih pet godina izvodite i dislocirani studij poslovne ekonomije u Kutini. Kako je došlo do tog projekta?

- Taj smo studij pokrenuli u suradnji s vodstvom Grada Kutine. Oduvijek mladi odlaze iz malih mjesta na studij u velike gradove, a onda tamo i ostanu. Mi smo htjeli da mladi ljudi iz Moslavine i toga dijela Hrvatske ostanu na studiju, a zatim i na poslu kod kuće i da tako pomažu razvoj svojih sredina. Znate, ako vama mladi ljudi odlaze bilo u veće gradove, bilo u inozemstvo, s malim šansama da će se vratiti, vi zapravo ostajete bez osnove za razvoj, bez ljudskog kapitala. U pet godina kroz taj je studij prošlo gotovo 400 studenata iz Kutine i desetak okolnih mjesta, a zatim se tamo i zapošljavaju.

Kako izgleda budućnost Libertasa, kakvi su razvojni planovi i strategije?

- Naš je plan, a dobrim dijelom smo ga već i realizirali, da mladi ljudi mogu kod nas doći sa srednjoškolskom diplomom, a otići s doktoratom znanosti. U polju ekonomije i diplomacije to već nudimo, provodimo studij od preddiplomske pa sve do poslijediplomske razine. Isto želimo postići i s našim Fakultetom zdravstvenih znanosti.

Upravo smo u pregovorima s jednim zapadnoeuropskim sveučilištem s kojim bismo zajednički provodili doktorski studij. Ako sve pođe prema planu, prvi studenti bi novi program mogli upisati 2020. godine.

"Kvaliteta maturanata koji upisuju fakultete ne opada"