Apsurdni primjer

Stop diskiminaciji u EU! Hrvati do sada plaćali 40 posto veće cijene za primanje paketa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.10.2019. u 10:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.10.2019. u 10:42

delivery, mail, people and shipping concept.Young woman sign in digital mobile phone after receiving parcel from courier at home.
Getty Images/iStockphoto

Ilustracija

Primate paket iz Velike Britanije?

Super, jedino postoji mala caka: platit ćete ga i 40 posto više nego da ga šaljete u tu zemlju, a slična priča dogodit će se i kod primanja paketa iz Njemačke, Francuske, pa čak i Slovenije.

Razlog?

Veliki poštanski igrači na europskom tržištu, oni iz moćnijih zemalja članica, uglavnom i do nekoliko puta skuplje naplaćuju prekogranične pakete prema manjim, novijim članicama Europske unije zbog čega su, između ostaloga, i domaći potrošači često diskriminirani u online trgovini.

Dobra je vijest da bi se uskoro trebalo stati na kraj toj praksi.

Objektivni troškovi

Vlada Republike Hrvatske, naime, u srijedu je prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, kojim se i u hrvatske propise uvodi europska Uredba o uslugama prekogranične dostave paketa, a kojoj je cilj transparentnost i izjednačavanje cijena.

“Odnosno, Uredba će omogućiti da se dokinu iznimno visoke cijene dostave paketa prema manjim europskim tržištima koja su dosad bila izložena znatno skupljim uslugama”, pojasnila je za Jutarnji list europarlamentarka i SDP-ovka Biljana Borzan.

Recimo, nerijetko se tako događalo da je cijena paketa koji iz Beča stiže za Hrvatsku i do nekoliko puta viša nego kad ga potrošači šalju u tu zemlju, iako je prelazio identičnu kilometražu i podrazumijevao identične objektivne troškove dostave.

Bilo je, primjerice, i puno apsurdnijih primjera.

Recimo, paket koji unutar Njemačke putuje 400 kilometara koštao bi tri eura, a potom bi isti takav paket upućen prema 50 kilometara udaljenoj Poljskoj koštao duplo više - iako je putovao bitno manju kilometražu te podrazumijevao značajno manje objektivne troškove.

Cijela stvar, tumači europarlamentarka Borzan, zapravo je bila prepuštena diskrecijskim odlukama pružatelja poštanskih usluga pojedinih zemlja koje su svojevoljno odlučivale poskupljivati troškove usluge prema pojedinim članicama Europske unije.

Uvođenjem nove Uredbe u domaće propise stvar bi se značajno trebala izmijeniti, iako Borzan pojašnjava da se to neće dogoditi automatski.

Odnosno, novo će zakonodavstvo sada potrošačima i svim drugim dionicima poštanskog prometa, u slučaju da se osjećaju “prevarenima” po pitanju cijene u prekograničnoj dostavi, omogućiti da se formalno požale regulatoru, dakle Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, odnosno HAKOM-u, a to će tijelo prigovor pak prosljeđivati Europskoj komisiji kako bi ona ocijenila opravdanost pojedine cijene usluge.

Pružatelji usluge

“Europska će komisija u takvim postupcima od pružatelja usluge na koju se netko žali tražiti da joj dokaže objektivne troškove koje je imao pri isporuci neke usluge. Ako ne bude mogao dokazati da su takvi razlozi doista postojali, Komisija će moći naložiti smanjenje cijene usluge, pa bi cijela priča trebala stvoriti transparentnije cijene na cijelom europskom poštanskom tržištu”, pojasnila je Borzan.

Kako su Jutarnjem listu potvrdili iz HAKOM-a, Uredba kojom se uređuje prekogranična dostava paketa nastala je iz potrebe boljeg statističkog praćenja paketnog prometa s obzirom na to da novi davatelji logističkih usluga, poput Amazona, u pojedinim državama članicama nisu bili praćeni u okviru poštanske djelatnosti, ali i zbog brojnih studija koje su pokazale kako su cijene paketnih usluga u europskom prometu neopravdano visoke, odnosno nisu utemeljene na opravdanim troškovima.