Neviđena kriza

Što rade drugi? Četiri zemlje i njihove mjere za spas gospodarstva

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.4.2020. u 14:19

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.4.2020. u 14:19

S neviđenom krizom iskočile su u prvi plan i nikad tako jasno vidljive razlike u ekonomsko-socijalnim sustavima na dvjema stranama Atlantika. Nakon što su ograničile kretanje i praktički zamrznule ekonomske aktivnosti, vlasti su se latile blagajni i ubrizgavaju nevjerojatne količine javnog novca u gospodarstvo, donose šarolike mjere pomoći pogođenim kompanijama i (nezaposlenim) građanima, nude im oproste, olakšice ili odgode poreznih obveza i socijalnih doprinosa, daju jamstva za jeftine kredite i dijele grantove... No, način na koji se ti scenariji odvijaju u Americi i Europi nije isti. Cilj je preživjeti, a strategija se tek djelomično preklapa.

Unatoč nevjerojatnih dva bilijuna dolara predviđenih za suočavanje s ekonomskim posljedicama krize zbog koronavirusa, u SAD-u su u samo dva tjedna izbrojali oko deset milijuna novonezaposlenih koji traže potporu, što je “rezultat” bez presedana (nove brojke se iščekuju), a u Europi su države izravno i koncentrirano krenule u spašavanje radnih mjesta, pretvorivši se u privremene zamjenske “poslodavce”.

Europski motor

Prvo se čulo za skandinavske zemlje, poput Danske, gdje je vlada odmah odlučila pokriti 75 do 90 posto radničkih plaća u iduća tri mjeseca pod uvjetom da kompanije s velikim padom prihoda ne otpuštaju. Uslijedili su drugi, čak je i Britanija donijela sličnu mjeru te ju je proširila i na samozaposlene. Dosta je pažnje izazvao europski motor, Njemačka, golemom visinom paketa spasa u koji je uključen otprije razrađen program za plaće pod nazivom “Kurzarbeitergeld” (naknada kompanijama za skraćeno radno vrijeme u izvanrednim situacijama) koji je sada proširen. To je instrument koji se naveliko koristio i u krizi 2008. godine.

Najnovija je vijest, pak, došla iz Bruxellesa. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen je ovaj tjedan najavila namjeru lansiranja 100 milijardi eura teškog “korona fonda” iz kojeg će članice Unije, pogotovo najpogođenije Italija i Španjolska, moći povući novac kako bi također spriječile golema otpuštanja. Ona je taj instrument - pod nazivom SURE, što je kratica za državnu potporu za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u izvanrednim prilikama - objasnila europskom solidarnošću, a sada za njega traži podršku država članica. “To je za Italiju, Španjolsku i druge. I to je za europsku budućnost”, poručila je. Svaki, pak, dostupan euro iz proračuna EU bit će preusmjeren na rješavanje krize.

Brzi restart

Sukus je da su se europske vlade, uključujući i hrvatsku, uz pumpanje likvidnosti odlučile i na sistematično sufinanciranje plaća privatnom sektoru. Sve to pod temeljnom pretpostavkom: gospodarski će se stroj tako brže restartati kada zdravstvena kriza - za koji mjesec, nadaju se - mine. Postoji i dodatna računica: plaćanje nezaposlenih bilo bi vjerojatno i skuplje od sadašnjih mjera jer otpušteni radnici u Europi uglavnom imaju pravo na dugačka razdoblja sa zajamčenom naknadom. Tu je, zaključno, i treća računica. Ona kaže da su ljudi koji zadrže posao manje skloni dramatično rezati potrošnju pa se tako ograničava i opća ekonomska šteta.

Sjedinjene Države - 2200 mlrd. $

Ni najveći paket pomoći u povijesti neće biti dovoljan?

Američki paket pomoći nazvan je povijesnim jer je najveći koji je dosad primijenjen, težak oko 2,2 bilijuna dolara, a zakon sadrži čak 880 stranica. Neki ekonomisti smatraju da ni to, što je otprilike 10 posto američkog BDP-a, neće biti dovoljno. Predviđa slanje čeka od 1200 dolara za većinu odraslih Amerikanaca (onih koji zarađuju manje od 75 tisuća dolara godišnje, a za svako dijete do 16 godina dodat će se po 500 dolara), oko 370 milijardi dolara pomoći malim tvrtkama i 500 milijardi dolara teško pogođenim velikim industrijama (to uključuje i izdašnu pomoć od 46 milijardi dolara za avioindustriju, a velik dio za Boeing, pod egidom važnosti te kompanije za nacionalnu sigurnost), kao i 100 milijardi dolara bolnicama i 30 milijardi dolara za financiranje istraživanja cjepiva i lijekova za Covid-19.

Plan za pomoć nezaposlenima je proširen tako da će pravo ostvariti više radnika nego što je to bio slučaj do koronakrize, a uključuje i samozaposlene ljude te part-time radnike.

Prema tumačenjima stručnjaka: ako prosječni radnik zaradi oko 1000 dolara tjedno, naknada za nezaposlenost često pokrije 40-45 posto tog iznosa, ovisno o saveznoj državi (negdje i manje), a sada će taj iznos biti povećan za 600 dolara po tjednu iz koronafonda. Dodatak je predviđen za isplatu četiri mjeseca, sve do 31.srpnja.

Pomoć za male tvrtke, samozaposlene i gig-radnike: paket predviđa zajmove za plaćanje temeljnih troškova poslovanja (uz jamstvo državne agencije), a poduzetnici neće morati vraćati iznos koji u iduća dva mjeseca bude potrošen za plaćanje zaposlenika, hipoteke, najam ili račune za struju i vodu. Vlasnici tvrtki neće morati davati osobna jamstva ili kolaterale, a kredit se odobrava bez naknada s kamatom do četiri posto. Zajmovi idu do najviše deset milijuna dolara, za tvrtke do 500 zaposlenika, a oni koji su nedavno otpuštali radnike, morat će vraćati veći dio zajma. Također, plaće koje godišnje premašuju 100 tisuća dolara neće se kvalificirati za oprost od vraćanja kredita. To je američki pandan pomoći malim poduzetnicima da ne propadnu i ne otpuštaju radnike zbog gubitaka prouzročenih pandemijom.

 

Njemačka - 750 mlrd. €

Vlada će kupiti tvrtke pa ih poslije skuplje prodati

Vlada u Berlinu je donijela mjere koje iznose oko 750 milijardi eura (oko 20 posto BDP-a), od čega 100 milijardi eura za ekonomski stabilizacijski fond koji može kupovati udjele u kompanijama te 100 milijardi eura za državnu razvojnu banku KfW koja će davati kredite tvrtkama u teškoćama. Stabilizacijski fond će također ponuditi izdašna jamstva za kredite kako bi se osigurali korporativni dugovi.

O planu kupnje udjela u nekim kompanijama, kako bi se osigurao njihov opstanak, njemački ministar financija Olaf Scholz rekao je: “Kad se situacija normalizira, prodat ćemo ih. Očekujemo da će ekonomsko oživljavanje biti toliko snažno da ćemo ih dijelom prodati uz dobit i time pokriti gubitke na drugim područjima”.

Naknadu za rad na skraćeno vrijeme (“Kurzarbeitergeld”), koja u Njemačkoj postoji odavno, očekuje se da će ove godine koristiti barem 2,15 milijuna ljudi, kako je objavio Bloomberg, a to će Njemačku koštati oko deset milijardi eura. Otprilike 76.700 kompanija prijavilo se za program samo u tjednu koji je završio 20. ožujka, a u proteklih godinu dana to je prosječno koristilo 600 tvrtki tjedno, dok se njemačka industrija borila s globalnim trgovinskim tenzijama. Taj program podrazumijeva da se poslodavac, zbog pada obujma posla ili narudžbi, javlja Saveznoj agenciji za zapošljavanje i prijavljuje prelazak na režim skraćenog radnog vremena. On i dalje plaća radnike, ali njemu se potom isplaćuje naknada koja pokriva 60 posto izgubljene neto plaće radnika, dok oni s djetetom u kućanstvu primaju 67 posto.

Sada je zbog krize donesena odluka da Savezna agencija podmiruje i socijalne doprinose na skraćeni rad, a poslodavci mogu koristiti mjere 24 umjesto dosadašnjih 12 mjeseci.

Ovaj je tjedan objavljeno i da će njemačke savezne pokrajine početi izravno uplaćivati novac na račune ugroženih malih poduzeća, samozaposlenih, freelancera i poljoprivrednika teško pogođenih koronakrizom. Agencija DPA je tako objavila da će mikro poduzeća, koja zapošljavaju do pet radnika, dobiti 9000 eura, a ona s najviše deset radnika 15 tisuća eura.

 

Francuska - 300 mlrd. €

Milijunima radnika plaće će pokriti državne rezerve

U odnosu na ono što je učinila Njemačka, francuski plan kriznih mjera je mnogo mršaviji, a 45 milijardi eura je određeno odlukom vlade još sredinom ožujka za hitnu pomoć kompanijama i radnicima kako ne bi bilo velikih otpuštanja. Također, vlada je predvidjela jamstvo za kredite komercijalnih banka kompanijama u iznosu od 300 milijardi eura kako bi se osigurala likvidnost, a rokovi za plaćanje poreza i otplate kredita su pomaknuti te su predviđeni i rabati na porezne obveze za financijski jako pogođene kompanije (o tome će se odlučivati od slučaja do slučaja). Kako je to ovaj tjedan zaključila autorica u New York Timesu, Francuska je jedan od europskih test-slučajeva na temu može li država pokrenuti obnovu ekonomije nakon recesije tako što će prije toga zaštititi kompanije od propadanja i izbjeći masovnu nezaposlenost.

Francuska je, prema uzoru na poznati njemački model, uvela svoju varijantu pomoći kompanijama kad su zbog izvanrednih okolnosti prinuđene na “djelomičnu aktivnost” ili im je zabranjen rad (ugostitelji, trgovine), koja se u ovom slučaju zove “activité partielle”. Za to je predviđeno oko 8,5 milijardi eura. Do početka travnja je već više od 337 tisuća kompanija stavilo oko 3,6 milijuna radnika na čekanje, a plaće će im namiriti država. Kako su rekli dužnosnici iz francuskoga Ministarstva rada ovaj tjedan, očekuje se da će se uskoro taj broj više nego udvostručiti jer po minuti pristiže na tisuće zahtjeva. Tijekom smanjene aktivnosti poslodavac plaća radniku 70 posto njegove bruto plaće, a država će sada pokriti 100 posto te naknade ugroženim kompanijama, kako je objavilo Ministarstvo rada. Mikro i male tvrtke te samozaposleni zbog značajnog pada poslovanja prouzročenog pandemijom dobivaju mjesečnu pomoć od 1500 eura, a neće morati plaćati socijalne naknade dok traje ekonomska kriza. Fond iz kojeg se pokrivaju ti iznosi nazvan je fond solidarnosti i težak je milijardu eura. Kako bi se kvalificirale, tvrtke i samozaposleni moraju pokazati da su imali pad prihoda od najmanje 70 posto u ožujku u odnosu na ožujak 2019. te godišnji prihod manji od milijun eura. I za startupe je predviđen posebni fond od dvije milijarde eura.

 

Slovenija - 3 mlrd. €

Subvencionirane plaće i izdavanje jamstva tvrtkama

Slovenski je parlament ovaj tjedan usvojio “megazakon” za borbu protiv pandemije koronavirusa, vrijedan tri milijarde eura (šest posto BDP-a), za ugrožene kompanije i građane. Predviđene mjere je premijer Janez Janša opisao kao ono što “nijedna vlada nikad ne bi donijela u normalnoj tržišnoj ekonomiji”, dodavši kako sada živimo u drukčijem svijetu. Odmah je objasnio da je to tek prvi set mjera - već radi na drugom, koji će se odnositi na likvidnost gospodarstva i popravak prvog paketa, a treći će doći nakon što pandemija završi.

Izvori za opsežno interventno financiranje osigurani su sada kroz državni proračun, a pokrit će se i europskim sredstvima te povoljnim zaduživanjem koje je Slovenija već realizirala, objasnio je ministar financija Andrej Šircelj. Vlada će izdati i 200 milijuna eura vrijedne garancije poduzećima u kreditnim teškoćama kako bi im banke mogle odgoditi naplatu duga.

Država će subvencionirati poslodavcima pogođenima krizom plaće za radnike na čekanju i umjesto njih uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i naknade tijekom bolovanja, što je zasad previđeno do 31. svibnja. To se odnosi i na poljoprivrednike jer se polazi od pretpostavke o poljoprivredi kao nacionalnom strateškom resursu. Samozaposleni će primiti pomoć u iznosu od 350 eura za ožujak, uz dokaz da im je dohodak pao za najmanje 25 posto u odnosu na veljaču ove godine, te 700 eura za travanj i svibanj uz dokaz da im je dohodak pao najmanje 50 posto u odnosu na veljaču. Država će im pokriti sva socijalna davanja. Pomoć je predviđena i za redovne studente u iznosu od 150 eura, za velike obitelji, umirovljenike (koji primaju mirovine manje od 700 eura) te za primatelje socijalne pomoći.

Oni koji obavljaju opasan posao vezan uz koronavirus ili rade više, zbog toga imaju pravo na dodatnu naknadu, pa i u privatnom sektoru, a taj će trošak kompenzirati država. Status i prava radnika koji ne mogu na posao zbog uvedenih izvanrednih mjera i čuvanja djece bit će isti kao i onih otpuštenih; oni koji izgube posao u vrijeme pandemije automatski će ostvariti pravo na naknadu.