Ostavka Martine Dalić, potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, imat će posljedice na rad Vlade, na poziciju i autoritet premijera Andreja Plenkovića u Vladi, ali i u HDZ-u, vjerojatno neće imati negativne učinke na proces donošenja nagodbe vjerovnika Agrokora, a istražne radnje DORH-a i u ovom kontekstu su već ionako u punom tijeku.
Narušen autoritet premijera
Autoritet premijera Plenkovića svakako je narušen činjenicom da je morao “dogovoriti ostavku” Martine Dalić, najbliže suradnice na koju se oslanjao u svim ključnim ekonomskim odlukama i koju je do ovog vikenda branio od svih napada. Martina Dalić je u Vladi težinu davala liberalnim ekonomskim politikama, zalagala se za proračunsku politiku smanjivanja deficita i javnog duga, inzistirala je na što većoj deregulaciji tržišta usluga i smanjenju parafiskalnih nameta za gospodarstvo i građane, forsirala je, među ostalim, reformu javne uprave, protivila se tome da se Ina kupi tako da se poveća javni dug, tako da Plenković sada gubi jaki liberalni motor u svom timu.
Zdravko Marić, ministar financija, sada će se naći na još većem udaru članova Vlade i HDZ-a koji zagovaraju veću proračunsku potrošnju, a pitanje je hoće li premijer sada imati snage zauzdavati te “napade”, jer je i do sada Zdravko Marić morao više nego što je želio otvoriti ventile javnih financija za sve HDZ-ove želje, kao i za zahtjeve koalicijskih partnera. A slabiji premijer znači i slabija Vlada i slabiji reformski, ali i svi drugi procesi koji su u nadležnosti izvršne vlasti. U ovom slučaju, budući da se radi i o predsjedniku HDZ-a, i zakonodavne vlasti, koja ionako ima “nježnu” većinu u Saboru. Andreju Plenkoviću je sada vjerojatno žao što Martinu Dalić nije smijenio zajedno s Antom Ramljakom, bivšim izvanrednim povjerenikom prije par mjeseci, jer se u suštini radi o istom povodu i razlogu za smjenu. Oslabljeni bokovi premijera su odmah u ponedjeljak rezultirali zahtjevima oporbe da i on mora dati ostavku i da se mora ići u nove parlamentarne izbore, no Andreja Plenkovića mnogo više brine kako će se ova situacija odraziti na odnosne snaga u HDZ-u.
Kakva je situacija u HDZ-u?
Nije tajna da Martina Dalić nije imala potporu HDZ-ove “baze”, kao ni dobrog dijela vodstva HDZ-a, a kada je Agrokor u pitanju, jedan od glavnih prigovora Zakona o prinudnoj upravi je bio taj što je HDZ na sebe preuzeo političku odgovornost predlaganjem izvanrednog povjerenika Trgovačkom sudu, a da je struktura zakona takva da vjerovnici na kraju vode glavnu riječ. Odnosno, da će politika biti kriva ako proces ne uspije iako politika ne može presudno djelovati na sam proces. Kada se tome pridoda “kontaminacija” procesa činjenicom da su stručni savjetnici koji su radili na izradi zakona kasnije dobili posao u izvanrednoj upravi Agrokora, te da javnost za tu kontaminaciju krivi HDZ, čiji ljudi nisu dobili niti lipe u modelu “ima li mene tute”, onda je jasan bijes HDZ-ovog članstva i visokih dužnosnika najveće hrvatske stranke.
Uz to, sve jača konzervativna struja u HDZ-u će svakako nastojati eksploatirati svaku slabost predsjednika stranke koji stranku namjerava držati u desnom centru. Zbog toga je sada glavno pitanje je li Plenković reagirao ipak na vrijeme da može kazati kako je tema “autora lex Agrokor” sada stvar prošlosti ili je reakcija došla prekasno i sada će se pritisak s Martine Dalić jednostavno nastaviti na premijer. Ipak, kada je HDZ u pitanju, vjerojatno nema baš velike šanse da opet ruše svog premijera, kao što će vjerojatno i koalicijski saveznici biti zadovoljni odlaskom Martine Dalić. No, tektonska ploča je pomjerena i njeno podrhtavanje ne treba podcjenjivati.
Što će biti s nagodbom?
Kao što smo već pisali, “brza” ostavka Martine Dalić (“bešavni politički var”), uz pravilnu komunikaciju prema velikim financijskim vjerovnicima i dobavljačima, ne bi trebala imati utjecaj na donošenje nagodbe vjerovnika Agrokora, odnosno ne bi je trebala ugroziti. Jasno je da su veliki dobavljači bili i veliki branitelji Martine Dalić, jer im je osigurala veliku stopu plaćanja njihovih potraživanja, ali na ovom stupnju projekta lex Agrokor, njena ostavka taj proces ne bi treba ugroziti.
Pravosudni epilog
DORH je već potvrdio da je istragu dijelom preusmjerio i na dokazne materijale koji su donijeli mailovi, iako bi bilo logično da ih je već odavno imao u svojim spisima. Jer, mediji već godinu dana pišu o tome da su zakon pisali konzultanti koji su kasnije dobili posao kao savjetnici u izvanrednoj pravi, pa je bilo logično da DORH zatraži svu korespondenciju i sve materijale vezane za proces izrade zakona i imenovanja njegovih kreatora u savjetničku ekipu Agrokora. Međutim, kasni start DORH-a ne znači da neće biti efikasni sada kada se, eto, promijenila i politička situacija.