Ministar energetike

Što je sve Ćorić najavio? Od proljeća će plin biti skuplji, a Vlada neće odustati od LNG-a

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.1.2019. u 8:16

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.1.2019. u 8:16

Zagreb, 271118.
Kongresna dvorana Zagrebackog velesajma, Avenija Dubrovnik 15.
Konferencija ministarstva i Grada na temu Zagospodarimo otpadom.
Na fotografiji: Tomislav Coric.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX

Tomislav Ćorić

Vlada neće odustati od gradnje LNG terminala čak i ako ne bude dodatnih ponuda za vlasništvo i zakup plina, odnosno ako država bude morala sama financirati izgradnju LNG terminala i ako to ne bude isplativ projekt.

Nadalje, prenamjena sisačke rafinerije i modernizacija riječke rafinerije nemaju dobru alternativu, a jednako tako Vlada ne odustaje od namjere da otkupi Molov vlasnički udjel u Ini, no istovremeno ne odbija mogućnost da nakon stupanja novog prijedloga Zakona o Ini na snagu dopusti Molu da prijeđe 50 posto vlasništva u Ini ako bude imao dobar poslovni plan.

Uz to, Vlada će još jednom pokrenuti raspravu o eksploataciji ugljikovodika na južnom Jadranu, izvan područja Nacionalnog parka, odnosno o mogućnost bušenja krajnjeg juga Jadrana kako bi se iskoristile velike plinske zalihe. Konačno, krenut će i istraživanje o mogućnosti eksploatacija ugljikovodika u Dinaridima, a Ministarstvo energetike za sada nema u planu jače se orijentirati na projekt Zagreb na Savi, jer to uključuje nekoliko milijardi kuna državnih i HEP-ovih investicija koje za sada nisu u planu.

LNG ide čak i ako je neisplativ

To su bile glavne teme o kojima je u utorak na konferenciji za novinare govorio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, na kojoj je najavio i da će nakon završetka ogrjevne sezone doći do povećanja cijene plina ako na međunarodnom tržištu ne dođe do pada cijene tog energenta. Ministar je, govoreći o LNG terminalu, ustvrdio kako će "zbog potrebne diverzifikacije energetskih pravaca i sigurnosti opskrbe plinom država financirati izgradnju LNG terminala" i u slučaju da ne bude dovoljan broj zainteresiranih investitora za izgradnju terminala i zakup plina i ako se pokaže da projekt sam po sebi neće biti isplativ.

Podsjetimo, iako je procijenjeno da bi investicija bila isplativa ako se zakupi 1,5 milijardi kubika plina, a zakupljeno je samo 500 milijuna kubika (od čega HEP 400, a Mol 100 milijuna), Ministarstvo i Vlada ne odustaju od tog projekta, te se nadaju uz podršku Europske unije privući investitore, jer je to u energetskom i geopolitičkom interesu EU, ali "i drugih političkih partnera". Prema riječima ministra, za ulaganje u LNG terminal i zakup plina su zainteresirane i dvije mađarske tvrtke, MET Croatia Energy Trade, prethodno u vlasništvu Mola, te MVM, mađarska državna elektroprivreda. Prema neslužbenim informacijama postoji mogućnost da te dvije tvrtke uđu i u vlasništvo tvrtke kao investitori LNG terminala , kao i zakupci plina, ali traže dodatne uvjete za svoje sudjelovanje u tom projektu.

Kupnja Ine i dalje na stolu

Kada je riječ o tome namjerava li Vlada kupiti Inu od Mol-a ili mu putem novih zakonskih odredbi dozvoliti da postane vlasnik 50 posto plus jednu dionica, Ćorić je ostavio otvorenim obje mogućnosti, tvrdeći da Vlada ne odustaje od namjere da kupi Inine dionica od Mola, ali i da je moguće da Vlada Molu da zeleno svjetlo da prijeđe 50 posto vlasništva kupnjom dionica od "trećih osoba" ako bude predstavio dugoročno održiv i kvalitetan poslovni plan. Zbilja se radi o neobičnom žongliranju Vlade kada je u pitanju kupoprodaja dionica Ine. Ipak, Ćorić je bio odlučan u stavu da se prenamjeni rafinerija Sisak, a modernizira i centralizira rafinerijsko poslovanje Ine u Rijeci, pozivajući se na realan poslovni plan kojeg su prihvatili uprava i Nadzorni odbor Ine.

 "Taj poslovni plan nema alternative, a Ina se u njemu obvezala putem otpremnina zbrinuti radnike koji neće ostati u Ini, jer je procijenjeno da će oko 40 do 50 posto radnika biti višak", naglasio je ministar energetike. Komentirajući mogućnost nastavka istraživanja i bušenja juga Jadrana zbog moguće eksploatacije ugljikovodika, Ćorić je istaknuo kako on načelno nije ni protiv ni za tog projekta, odnosno da je neutralan, ali da treba ipak provesti još jednom javnu i stručnu raspravu o tom projektu. "Novi moment je to da će Crna Gora uskoro započeti s bušenjem na svom dijelu Jadrana, te stoga i mi sada moramo ponovno procijeniti koliko to utječe na našu odluku i dilemu o tome hoćemo li jačati energetsku neovisnost ili samo turizam, ali u kontekstu toga da susjedna država počinje s tim poslom u našem susjedstvu".

On nije htio komentirati izjavu crnogorskog dužnosnika koji je rekao kako Crna Gora neće biti ugrožena od eksploatacije ugljikovodika u njihovom dijelu Jadrana, jer "struje ionako to nose prema hrvatskom dijelu Jadrana".