_1280.jpg?2020-04-04-17-13-24)
Ignorirajući upozorenja na pojavu gripe među vojnicima koji su odlazili u Prvi svjetski rat, vlasti Philadelphije dopustile su održavanje parade na kojoj se skupilo oko 200.000 ljudi. Nakon tri dana svi kreveti u bolnicama bili su popunjeni bolesnim i umirućim pacijentima. Za tjedan dana od španjolske gripe u tom američkom gradu umrlo je više od 4500 ljudi. Za razliku od Philadelphije, američki grad St. Louis odlučio se za drugačiju taktiku: čim su se pojavili prvi slučajevi zaraze među civilima, zatvorio je škole, igrališta, knjižnice, sudove i crkve. Te ekstremne mjere poznate kao socijalno distanciranje, dale su rezultate: broj umrlih u odnosu na broj stanovnika bio je upola manji nego u Philadelphiji, pokazuje istraživanje iz 2007. godine (američki PNAS).
Poput koronavirusa, španjolska gripa od prije sto godina zahvatila je različita mjesta u različito vrijeme, a lokalne vlade na nju su imale različite odgovore. Na kraju je španjolskom gripom bilo zaraženo 500 milijuna ljudi u svijetu, a umrlo ih je najmanje 50 milijuna.
“Izravnavanja krivulje” postalo je udžbenički koncept kojeg se drže javna zdravstva svih zemlja suočenih s epidemijom.
Iako se socijalno distanciranje nije uvijek prakticiralo, primjerice 1957. i 1968. godine, epidemiolog Richard Hatchett, koautor istraživanja, kazao je kako povijesni podaci jasno ukazuju da su koristi restriktivnih mjera najveće ako se uvedu dovoljno rano. Pojedine zemlje, osobito SAD, danas ipak kalkuliraju kako epidemiju držati pod kontrolom i istodobno spriječiti kolaps ekonomije, kako bi trošak na kraju bio što manji. Međutim, istraživanje trojice američkih autora (Sergio Correia i Stephan Luck iz Feda i Emil Verner s MIT-a), upućuje da je i za ekonomiju bolje s karantenom nego bez nje. Oni su se također bavili iskustvom španjolske gripe i zaključuju da je ona mahom zahvatila mlade radnike. Američki gradovi koji su imali najveću smrtnost zbog pandemije ujedno su imali i najveći pad proizvodnje i zaposlenosti. Gradovi koji su uveli stroge mjere u prosjeku su imali 560 smrtnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, a ostali 730.
Što ekonomisti misle o današnjoj politici u SAD-u? Istraživanje sveučilišta u Chicagu pokazuje da njih 80 posto smatra kako bi odustajanje od karantene u vrijeme kada bi infekcija mogla opet porasti ekonomiji donijelo više štete nego zadržavanje restrikcija.