Bikini statistika

Slabo plaćeni poslovi koče rast prosječne plaće

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.1.2020. u 15:22

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.1.2020. u 15:22

Zagreb, 121219.
Trg svetog Marka,Vlada RH.
Skidanje skele sa zgrade Vlade RH. Zavrsne radove obavili su radnici firme Ciglenecki.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Radnici na Trgu svetog Marka

Prosječna neto plaća u prvih 10 mjeseci prošle godine iznosila je 6439 kuna i bila je 3,2 posto veća nego u istom razdoblju 2018. Zahvaljujući povećanju plaća u javnom sektoru, kao i sve izraženijem nedostatku radne snage, očekuje se da će prosječne plaće ove godine rasti brže nego lani. Iako se plaće oporavljaju od 2015. godine, analiza HNB-a pokazuje da je njihov rast i dalje “ispod očekivanog”, a razlog tome je promjena strukture zaposlenih, odnosno veće zapošljavanje u djelatnostima s relativno nižom prosječnom plaćom. U razdoblju od 2015. do 2018. godine bruto plaća prosječno je rasla po stopi od tri posto.

Izrazitije zapošljavanje u slabije plaćenim djelatnostima kao što je građevinarstvu, u kojem su angažirani i strani radnici, može usporiti rast prosječne plaće u cijelom gospodarstvu. Od 2015. do 2018. zaposlenost se najviše povećala u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 32,3 posto, gdje je plaća u 2015. iznosila oko 80 posto prosječne plaće. Također, zaposlenost je povećana za 20 posto u djelatnostima građevinarstva, administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima, kao i u sektoru informacija i komunikacija. Pritom sve navedene djelatnosti obilježavaju relativno niske prosječne plaće, od 67 posto do 85 posto prosjeka, osim IT sektora u kojemu su plaće 40 posto veće od prosjeka. Tijekom krize, pak, zaposlenost se najviše smanjila u sektorima s nižim plaćama (rudarstvo i vađenje, građevinarstvo, trgovina) pa je kompozicijski učinak povećao prosječnu plaću. U razdoblju oporavka njegov se smjer obrnuo.

Kako bi ocijenili utjecaj promjene strukture zaposlenih na prosječnu plaću, u HNB-u su je iskazali kao ponderirani prosjek u različitim sektorima, pri čemu su ponderi broj zaposlenih u pojedinim sektorima. S druge strane, DZS prosječnu plaću računa dijeljenjem ukupnih isplata s brojem zaposlenih. Izračuni se mogu razlikovati zbog specifičnih okolnosti, poput rada zaposlenika kod više poslodavaca, prelaska iz jednog sektora u drugi tijekom mjeseca, ali razlika ipak nije znatna. Od 2009. godine ponderirana plaća je bila niža od one koju objavljuje DZS prosječno za 30 kuna ili 0,3 posto prosječne plaće u 2018. godine.