Sindikat Hrvatskih željezničara uputio je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem najavljvuje štrajk u tvrtki Pružne građevine u vlasništvu HŽ-a. "Nasuprot primjeru Uljanika, kojem su dosadašnje Vlade, radi mira u kući i kohabitacije s IDS-om, bez ičije odgovornosti nekritički odobravale garancije, je željeznička infrastruktura, čiju gradnju, obnovu i održavanje, gotovo sve dosadašnje Vlade, financiraju 'na kapaljku'“, stoji u tom otvorenom pismu.
- Nije nam poznato iz kojeg razloga Vlada RH još uvijek nije donijela Pismo sektorske politike za željeznicu, iako možemo samo pretpostaviti kako razlog leži u tome što netko u Vladi i dalje ne želi prihvatiti realne troškove modernizacije, obnove i održavanja pruga. Da podsjetimo, od 2700 km pruga na 1700 kilometara zaostaje kapitalni remont. Stanje kolosijeka i skretnica u kolodvorima i stajalištima je takvo da ugrožava sigurno odvijanje željezničkog prometa, pa kako bi se smanjio rizik od nesreća, Uprava HŽ Infrastrukture dodatno smanjuje brzine, zatvara velik broj kolodvorskih kolosijeka i zaključava skretnice. Posljedica je nemogućnost križanja vlakova pa se više ne može sastaviti red vožnje koji bi odgovarao putnicima, stoji u otvorenom pismu, te se navodi kako kako je uslijed nepostojanja plana financiranja obnove pruga HŽ Infrastruktura zatražila kreditno financiranje u visini 800 milijuna kuna uz državno jamstvo, 'kako bi se barem zaustavilo povećanje zaostatka u obnovi pruga (investicijsko održavanje)'.
- Tu sada nastupaju ministar financija Zdravko Marić i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo, koji odbijaju izdati jamstvo, dok Vlada ne donese Pismo sektorske politike za željeznicu. Treba odmah reći da Pismo sektorske politike nije uvjet za izdavanje jamstva, kao i da za neizradu i neusvajanje Pisma nije odgovorna željeznica, nego resorno ministarstvo i Vlada. Neodobravanje kredita, u situaciji kad su sredstva namijenjena za regulaciju željezničkog prometa i za održavanje pruga nedostatna i za tekuće održavanje, znači da će se odmah zaustaviti svi započeti radovi na obnovi pruga.
Naime, HŽ Infrastruktura nema novca niti da plati dosad izvršene radove, radi čega izvođač ne može platiti dobavljače materijala koji su robu već isporučili, a samim time niti nabaviti materijal za nastavak obnove. A bez materijala ne može se raditi ništa“, navodi se u pismu, te se dodaje kako je tvrtka Pružne građevine u vlasništvu HŽ-a, „nakon što je Vlada na više godina zaustavila obnovu pruga, prošle godine napokon ostvarila dobit“.
„Plan je bio da se u 2019. pristupi prijeko potrebnoj obnovi pružne mehanizacije i poboljšanju na pojedinim lokacijama neljudskih uvjeta smještaja pružnih radnika. Zaustavljanje poslovnih aktivnosti za izvođača Pružne građevine, značit će ostvarivanje gubitaka i mogući stečaj. Ako do toga dođe, to bi bio stečaj najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj s oko 1200 stalno zaposlenih i oko 400 sezonskih radnika.
Čak i u „mekoj varijanti“, u kojoj bi HŽ Infrastruktura financirala hladni pogon Pružnih građevina do odobravanja kredita, šteta za Pružne građevine ali i za državu, bila bi iznimno velika. Kredit je trebalo odobriti još prije šest mjeseci, obzirom da i nakon odobrenja Vlade, treba oko 6 mjeseci da kreditna sredstva postanu raspoloživa. A šest mjeseci hladnog pogona Pružnih građevina košta jako mnogo. Neodobravanjem kredita, šteta za željeznicu, ali i za državu, već je nanesena“, naglašava se u pismu, te se zaključuje kako će, ako u roku od osam dana ne dobiju pozitivan odgovor na zahtjeve ili ih se ne pozove na sastanak s temama odobrenja kredita i donošenja Pisma sektorske politike za željeznicu pristupiti organizaciji prosvjednih aktivnosti.