Primjer dobre prakse

Šibenik je za obnovu kulturne baštine iz fondova Europske unije povukao 56 milijuna kuna

AUTOR:

  • Matea Grbac

OBJAVLJENO:

21.5.2019. u 11:13

AUTOR:

  • Matea Grbac

OBJAVLJENO:

21.5.2019. u 11:13

Sibenik, 171214.
Prekrasan pogled iz marine u Mandalini na grad Sibenik.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Šibenik

Iako je turizam jedna od glavnih gospodarskih grana Hrvatske koja čini 19 posto nacionalnog BDP-a, čini se da će vodeći ljudi naših turističkih perjanica morati ozbiljno zasukati rukave da bi naše destinacije koje je samo prošle godine posjetilo nešto više od 19,4 milijuna turista i dalje ostale konkurentne.

Kako bismo uspješno držali korak sa sve popularnijim europskim destinacijama poput Turske i Grčke, osim mora i sunca posjetiteljima moramo ponuditi puno i neki oblik dodatnog sadržaja.

Ulaganje u razvoj

Za razvoj šarolike turističke ponude, Hrvatskoj je već gotovo šest godina na raspolaganju pregršt različitih oblika potpora iz fondova Europske unije. One se najčešće odnose na razvoj ruralnog, regionalnog turizma i OPG-a, obnovu ili podizanje privatnih smještaja, razvoj poduzetništva, zdravstvenog, etno i gastro turizma, ali i obnovu kulturne baštine. Iako se prema sve brojnijim navodima u medijima može reći da Hrvatska i dalje nedovoljno iskorištava potpore, čini se kako se među turističkim središtima Lijepe Naše i dalje možemo pronaći pokoji primjer dobre prakse, a jedan od njih je i Grad Šibenik.

Primjer dobre prakse

Ovaj dalmatinski grad, jedan je od rijetkih svjetskih gradova koji se na listu UNESCO-a uvrstio s čak dva zaštićena objekta.

Iako nije jedna od najposjećenijih hrvatskih destinacija, te je do kraja listopada prošle godine brojio svega 287.872 posjetitelja, ovaj grad svakako je pionir u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije kada je u pitanju obnova kulturne baštine.

Šibenik je za obnovu svog prepoznatljivog fortifikacijskog sustava koji čine tri kopnene i jedna tvrđava na moru u proteklih nekoliko godina iz EU fondova povukao oko 56 milijuna kuna.

Financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti veće od 1,6 milijuna eura od čega je Europa sufinancirala gotovo milijun eura, tvrđava Sv. Mihovila postala je impozantna otvorena ljetna pozornica amfiteatralnog tipa s 1077 sjedećih mjesta. Tako je ova stara povijesna utvrda koja je nekoć služila kao obrambeni zid grada, danas urbano i dinamično okupljalište kako lokalnog stanovništva tako i domaćih, ali i stranih posjetitelja ovog grada.

Druga u nizu, tvrđava Šubićevac, odnosno Barone, pretvorena je u pravo gastronomsko središte grada. Obnova ovog objekta stajala je nešto više od 1,3 milijuna eura, a isto kao i tvrđava Sv. Mihovila većinski dio pristigao je iz EU fondova, točnije 993 tisuće eura. Tako se danas ondje mogu pronaći eno i gastro proizvodi i suveniri pedesetak proizvođača koji su morali zadovoljiti pet traženih kriterija - autohtonost i tradicionalnost, hrvatsko porijeklo, visoku kvalitetu i inovativnost, originalnost i količinsku raspoloživost.

Iako još uvijek nedovršena i od središta grada najudaljenija tvrđava Sv. Ivana također je u sklopu projekta 'Tvrđava kulture Šibenika' financirana europskim novcem. Cijeli projekt vrijedan je 49 milijuna kuna, a 41 milijun pristigao je iz fonda za regionalni razvoj.

Da se cijeli projekt uistinu pokazao uspješnim svjedoči i brojka da je samo prošle godine ove objekte posjetilo više od 200.000 turista, dok su prihodi u prošloj godini iznosili 6,7 milijuna kuna.

Sinergijom prirodnih bogatstava, kulture i domaćih proizvoda ovaj grad je pokazao kako se uz planiranje i pametno ulaganje svaka turistička destinacija može pretvoriti u zaokruženu cijelu koja će zadovoljiti potrebe i najzahtjevnijih turista.