Rekordne rezultate u prvoj polovici godine ostvarila je i Hrvatska poštanska banka, a kako ističe njezin čelni čovjek Tomislav Vuić, ključni pokazatelj uspješnosti banke jest činjenica da u nekim segmentima raste i deset puta brže od ukupnog tržišta.
U prvih šest mjeseci, kako ste rekli, ostvaren je najbolji rezultat u povijesti. Što je tome najviše pridonijelo?
- Neto dobit je 123,5 mil. kuna, 31 posto više nego prethodne godine, no odlični rezultati u svim prodajnim segmentima su se u potpunosti počeli ostvarivati u drugom kvartalu ove godine. Doprinos tome dao je tim koji sam imao zadovoljstvo voditi više od četiri godine. Nakon uspješnog pripajanja JABA-e i dosadašnjih dobrih rezultata došli smo u fazu da se možemo mjeriti s bilo kojom bankom u zemlji. Ukupno tržište kredita je u prva četiri mjeseca 2019. palo za 0,3% dok su u HPB-u porasli za 6,2%, odnosno gotovo 10% u prvom polugodištu. Portfelj vrijednosnih papira povećali smo za 1,8 milijardi kuna s JABA-om odnosno 1,05 milijardi bez JABA-e.
Što se tiče stambenih kredita, rasli smo 10 puta više od tržišta - tržište 1,0%, HPB 10,4%. Ukupni krediti gospodarstvu padaju dok u HPB-u rastu 4,5%. Krediti poduzećima rastu devet puta više od tržišta, a riječ je o održivom rastu i kvalitetnim klijentima. Procese smo ubrzali i pojednostavili, imamo odlične direktore i prodavače. Neki će reći da se hvalimo, ali brojke govore same za sebe.
Za mnoge je neobično kako banke ostvaruju tako dobre rezultate u vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa.
- Prošla kriza i nova konkurencija natjerali su banke da budu efikasnije i bolje, da se prilagođavaju troškovno, a marže su još uvijek solidne. Zbog gospodarskog rasta bonitet potrošača i poduzeća je poboljšan, pa se novi krediti puno urednije vraćaju nego u prošlosti. Makro pokazatelji pridonose dobroj kreditnoj aktivnosti.
Koliko je HPB povećao broj klijenata i tržišni udjel?
- Novi klijenti su izuzetno važni za buduće poslovanje, pogotovo s obzirom na demografske trendove i dobnu strukturu naše postojeće baze. Poseban je iskorak ove godine napravljen u sektoru SME-a, u kojem smo reorganizirali operativni poslovni model, do sada plasirali više od 700 milijuna kuna novih kredita i broj klijenata povećali za gotovo tri tisuće. U proteklih godinu dana rast kredita veći je od 25%, a broj klijenata porastao je za 40%.
Retail je ove godine plasirao milijardu i 170 milijuna kuna. Imamo porast broja klijenata u svim segmentima poslovanja i organski i kroz akviziciju JABA-e. U retailu je broj klijenata povećan za 5% međugodišnje, u segmentu poslovanja s velikim poduzećima za 6%, dok je u segmentu lokalnih jedinica broj novootvorenih računa veći za 93%, na međugodišnjoj razini. Velikim poduzećima i javnim sektorom odobreno je i pušteno više od 1,750 mil. kuna. Prema podacima HNB-a za prvih pet mjeseci tržišni udio u bruto kreditima porastao nam je s 4,8% na 5,2%, od toga krediti gospodarstvu s 5,3% na 5,6%, stanovništvu s 4,7% na 5,0%, a u stambenim kreditima s 4,0% na 4,4%.
Što HPB izdvaja o odnosu na konkurenciju?
- HPB je jedina značajnija banka u hrvatskom vlasništvu, a tu činjenicu, uz našu sve bolju i kvalitetniju ponudu, prepoznaje sve više klijenata. Našu organizaciju i ponudu proizvoda i usluga možemo sami kreirati na način koji je optimalan za hrvatsko tržište s obzirom na njegovu veličinu i potrebe ne vodeći računa o interesima grupe. Naša je misija da pridonosimo stvaranju boljih uvjeta za život u Hrvatskoj, a naša dobit ostaje u zemlji. Imamo više direktorica nego direktora, a imamo i Hrvatka i Crnu Lucu, koje nema nijedna druga banka.
Gdje vidite prostor za širenje poslovanja banke i je li kapital najvažnije ograničenje za to?
- Prostora za širenje ima u svim segmentima, što se vidi i u prodajnim rezultatima u srpnju i kolovozu, koji su još bolji nego prva polovica godine. Ograničenje trenutačno ovisi o nama samima. Što se kapitala tiče, tu smo se morali dosta prilagođavati tijekom posljednjih godina. Osim 2015., kada smo isplatili dividendu dioničarima prvi put u korporativnoj povijesti HPB-a, svake godine smo dobit pripisivali kapitalu, a ne isplaćivali, upravo zbog granične adekvatnosti kapitala. 2014., kad smo došli u Banku, nakon potrebnih rezervacija koje je naložio i HNB pali smo ispod minimuma – na 6,7%, a danas je adekvatnost kapitala viša od 16,5%, i to nakon kupnje i uspješne integracije JABE. Kapital je na kraju 2014. iznosio 844 mil. kuna, a danas je veći od dvije milijarde, povećan primarno kroz zadržavanje dobiti.
Nadam se da će rezultati biti odlični i u godinama koje slijede. Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama na suradnji i želim puno uspjeha u radu novoj Upravi.