Prilikom predblagdanskog druženja s novinarima predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je, među ostalim, da bankarski sustav predstavlja komparativnu prednost hrvatskoga gospodarstva i da je to prilika da Zagreb i Hrvatska “postanu institucionalno financijsko središte za cijelu regiju”.
Trebao je to biti povod za razgovor u kojem bi čelnik Erste banke u proteklih gotovo šest godina pojasnio svoju ideju o stvaranju hrvatskog “Cityja”. No, neobična epizoda s Raiffeisen bankom, koja je od PR agencija tražila uslugu pritiska na Ustavni sud, ponovno je u prvi plan stavila problem kredita u švicarskim francima, koji ne jenjava ni desetak godina nakon što je eskalirao.
U kojoj mjeri slučaj RBA pokazuje da su banke prilično očajne zbog iscrpljujućeg procesa u rješavanju kredita francima?
- Smatram da na temelju pogrešnog postupka jednog sudionika na tržištu nije dobro zaključivati da to automatski vrijedi i za sve ostale. Mi imamo svoje principe poslovanja koji isključuju bilo kakav oblik takvog djelovanja. Kad je u pitanju slučaj švicarac, naš stav je tu vrlo jasan. Konverzijom kredita 2015. godine matematički je potpuno izjednačen status bivših dužnika u švicarskim francima s onima u eurima. Bilo kakva promjena stavila bi tu skupinu dužnika u povlašteni položaj u odnosu na ostale klijente. S tim zakonom, Hrvatska je jedina zemlja koja je cijeli trošak prebacila na jednu stranu. Najbliže zakonsko rješenje bilo je u Mađarskoj, gdje su također krediti u švicarskim francima konvertirani, ali za razliku od Hrvatske, tamo su banke preuzele samo trećinu troškova, a po trećinu su snosili dužnici i država. Mi smo se uskladili s tim zakonom te smatramo da je njime sve riješeno i da na tome treba stati.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke
No, od tada su se stvari znatno izmijenile i nastavljena je pravosudna borba koja bankama baš i nije išla u prilog.
- Podnijeli smo ustavnu tužbu, tako da posljednja presuda Vrhovnog suda u kolektivnom sporu još nije konačna. Međutim, važno je naglasiti da su se banke, pa tako i mi, u potpunosti prilagodile zakonu i provele ga sa svim dužnicima koji su to htjeli. Mi se slažemo s konverzijom i principom dovođenja bivših dužnika u švicarskim francima u isti položaj kao da su od samog početka imali eurski kredit iako smatramo da su nedostajali socijalni kriteriji te da je sporna raspodjela troškova.
Što ako buduće sudske odluke pokažu da tim zakonom nije sve riješeno, da su, primjerice, ugovori bili ništetni i da su banke dužne dodano obešteti CHF dužnike?
- Smatramo da to ne bi bilo pravedno jer bi se u tom slučaju ostali klijenti našli u neravnopravnom položaju.
Vi nemate problem s pravosuđem?
- Pravosuđe radi svoj posao i u to se ne smije miješati. Imamo povjerenja u pravosuđe, kao i u zakonska tijela zemlje. Unatoč izazovima, kojih uvijek ima, Hrvatska je od ulaska u EU napravila veliki napredak i vjerujem u pravnu i investicijsku sigurnost. Za investitora koji želi dugoročno ulagati najvažnije je da postoje pravila igre i da se ne mijenjaju u hodu. U tom sam smislu optimističan. Među brojnim izazovima, s kojima se Hrvatska treba boriti, najvažniji je ekonomski rast, a u njegovoj podršci, kreditiranju poduzeća i izvoza, banke imaju ključnu ulogu. Zato bi se trebalo više fokusirati na to kako stvarati uvjete da tvrtke budu uspješne na domaćim i stranim tržištima.
Možete pojasniti što bi značilo biti financijsko središte regije?
- Bankarski sektor definitivno predstavlja veliku prednost Hrvatske u regionalnom kontekstu, odnosno u jugoistočnoj Europi, jer je vrlo stabilan, visoko likvidan i adekvatno kapitaliziran. Uloga banaka i cijelog financijskog sektora često se relativizira, ali Hrvatska ima tu sreću da je njezin bankovni sustav jak i stabilan, spreman pratiti potrebe građana i sve kvalitetne projekte, posebice realnog sektora.
Kako bi, konkretno, funkcioniralo to financijsko središte?
- Možemo govoriti iz našeg primjera, jer imamo vrlo pozitivna iskustva s podružnicom u Crnoj Gori. Kad ju je naša grupacija preuzela prije deset godina, upravljanje je povjereno Erste banci Hrvatska, koja je u međuvremenu postala i njezina vlasnica. Tamošnja lokalna podružnica danas ostvaruje izuzetno kvalitetne rezultate, što govori u prilog tome da se hrvatski know-how pokazuje kao primjer dobre upravljačke prakse. Naš slučaj nije izoliran na tržištu i takav princip, temeljen na snazi i kvaliteti lokalnih banaka i njihova know-howa, treba podržavati te i dalje širiti. Vjerujem da financijski sektor u Hrvatskoj, uključujući burzu i mirovinske fondove, može postati centar kompetencija i atraktivno tržište za tu industriju, koji bi onda bio i adekvatna podrška poduzećima i izvozu. Njima nije potrebno samo kreditiranje nego i, primjerice, veća prisutnost private equity fondova te konzultantske usluge.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke
Pretpostavljam da to podrazumijeva i neke preduvjete?
- Prvi preduvjet je ispunjen, da postoje kvalitetne institucije financijskog sektora, ali za to mora postojati plan, u smislu da politika podržava ideju stvaranja takvog centra. Na kraju, za to mora postojati investicijska sigurnost, da ulagači znaju da se pravila igre neće mijenjati u hodu, a treba i smanjiti administrativne prepreke.
Sugerira li veća fokusiranost na kreditiranje poduzeća da se pomalo iscrpio potencijal kreditiranja stanovništva, osobito kroz gotovinske kredite?
- Jedno ne isključuje drugo. Mi smo univerzalna banka kojoj je jako važno praćenje stanovništva, ali i drugih sektora, malih, srednjih i većih tvrtki, kao i javnih infrastrukturnih projekata.
Koliko su vam prošle godine rasli krediti u pojedinim sektorima?
- Još nemamo sve brojke, ali stanovništvu smo odobrili ukupno 5,6 milijardi kuna i ti su krediti rasli. Pritom su više rasli stambeni krediti, a manje potrošački. Kada je HNB dao preporuke za gotovinske kredite, odmah smo se prilagodili i usporili rast portfelja gotovinskih kredita na samo 3 do 4 posto dok je portfelj stambenih rastao oko 10 posto. Korporativni sektor također je imao zdrav rast. Poduzećima smo odobrili ukupno 7,7 milijardi kuna, a pritom 60 posto tih poduzeća čine male i srednje tvrtke.Nedavno smo potpisali i novi kredit s EBRD-om od 100 milijuna eura za podršku turizmu u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Pratimo svaki zdravi projekt, a vesele nas i trendovi sve većeg broja infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova EU.
S obzirom na to da su kamatne stope, kao glavni izvor prihoda banaka, svedene na minimum, što će to značiti za vašu budućnost?
- Niska razina kamatnih stopa refleksija je ekspanzivne monetarne politike centralnih banaka na međunarodnoj razini. Nezahvalno je prognozirati koliko dugo, ali izvjesno je da će takva situacija trajati još neko vrijeme. Za korisnike kredita to djeluje pozitivno u smislu smanjivanja tereta otplate, ali uvjeren sam da ovako niska razina kamatnih stopa, dugoročno gledano, nije dobra ni za štediše ni za gospodarstvo. Posebice kad je u pitanju dugoročna štednja i planiranje, primjerice za mirovinu. Pad kamatnih prihoda djelomično se kompenzira rastom broja i volumena novih plasmana, kao i padom troška rizika, ali dugoročno takva situacija predstavlja velik izazov za bankarsku industriju.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke
Centralni bankari, uključujući i ECB, smatraju da je problem u zastarjelom modelu na kojem banke temelje svoje poslovanje i da bi ga trebale prilagoditi.
- Banke prolaze kroz sveobuhvatni proces transformacije iz svoje tradicionalne pozicije i u sve većoj mjeri postaju institucije financijskog znanja koje se brinu o financijskom zdravlju i prosperitetu klijenata. Upravo u segmentu savjetodavne usluge i partnerskog pristupa klijentima, istodobno prateći trendove digitalnog doba, banke mogu graditi dugoročnu i održivu poziciju na tržištu. Erste banka posebno radi na transformaciji poslovnog modela. Putem digitalizacije nastojimo mnoge proizvode i usluge ubrzati i pojeftiniti. Jedan primjer je aplikacija Keks Pay, besplatna usluga koja u ovom trenutku ima već 95.000 korisnika. Ona podrazumijeva da korisnik iz bilo koje banke može svojem poznaniku poslati novac, a uključuje i, primjerice, plaćanje parkiranja bez naknade. Sada imamo ugovore sa 60 gradova u Hrvatskoj. U kontekstu digitalizacije u ovoj godini planiramo implementirati online platformu George koja će donijeti veliki napredak u odnosu na klasično online bankarstvo. Spomenuo bih i besplatne radionice financijske pismenosti na kojima je bilo oko 6000 građana.
U tim uslugama teško je nazreti znatnije prihode?
- Ne bih rekao, izvori prihoda sada su više disperzirani. Važan izvor prihoda i dalje će biti kreditiranje, ali model podrazumijeva i naplatu usluga. Primjerice, Keks Pay je besplatan, ali u budućnosti ćemo ponuditi dodatne, premium usluge koje će uključivati malu naknadu, a bit će dobrovoljne. Važan trend sigurno će biti i konsolidacija tržišta banaka te fintech tvrtki. Ako se pogleda koliko je igrača na internetskom tržištu, jasno je da igru vodi nekoliko glavnih tvrtki, postoje neki inovatori, ali nema puno tvrtki srednje veličine. Našu banku vidim među onima koje će se fokusirati na individualne potrebe klijenata i zadržavanje vodeće pozicije u segmentu korisničkog iskustva. Mislim da će u budućnosti biti puno manje srednjih igrača koji su u prošlosti imali svoje mjesto na tržištu.
Hrvatska je bolja od Mađarske ili Rumunjske, ali lošija od Austrije i Češke
Erste banka je nedavno predstavila i izvještaj Legatum Institutea o prosperitetu srednje i istočne Europe, kojim se mjere rezultati 149 država u devet područja, uključujući ekonomsku kvalitetu, poslovno okruženje, društveni kapital, obrazovanje i zdravstvo. Što nam ono govori?
- Riječ je o vrlo korisnom istraživanju koje u obzir, osim materijalnog bogatstva, uzima i društvenu dobrobit te primjenjuje cjelovit pristup mjerenju indeksa prosperiteta. Kao zemlja zauzimamo 41. mjesto na ljestvici, što je bolje od nekih drugih država u susjedstvu, poput Mađarske, Rumunjske, Bugarske ili Srbije, ali lošije u odnosu na, primjerice, Austriju, Sloveniju, Češku ili Slovačku, u čijem bismo društvu zasigurno željeli biti. Imamo lošije rezultate u područjima poslovnog okruženja i društvenog kapitala, koje se u osnovi odnosi na stupanj povjerenja prema institucijama, što gledamo kao jasne signale i prilike za poboljšanja u tim područjima.
Postoje i područja u kojima stojimo dobro, poput prirodnog okruženja, sigurnosti, ali i, zanimljivo, obrazovanja. Međutim, to se prije svega odnosi na kvalitetnu bazu i visoku razinu obrazovanja mladih, posebice u tehničkim znanostima.
To je karakteristično kako za Hrvatsku tako i za cijelo područje srednje i istočne Europe. Međutim, problem je prilagodba vještina stvarnim potrebama na tržištu rada.
Primjerice, tek oko 35 posto poslodavaca u SIE regiji smatra da su studenti nakon izlaska s fakulteta spremni za rad. Zato se kao nužan preduvjet napretka nameće kvalitetnija suradnja s privatnim sektorom. Drugi problem je tzv. odljev mozgova, odnosno migracija kvalitetnih ljudi u zapadnoeuropske zemlje u kojima se mogu ostvariti veća primanja.