“Prije nego što krene nabolje, najprije će biti gore.” Tako gotovo 40 stratega i ekonomista švicarske banke UBS počinje svoje viđenje globalne ekonomije u 2020. godini.
Oni smatraju da će sve ovisiti o tome kako će se razvijati sukob između SAD-a i Kine. U osnovnom scenariju očekuju da će globalni rast iznositi 3 posto, nakon ovogodišnjih 3,1 posto. To je malo niže od prognoza MMF-a (3,4 posto), uglavnom zato što su u švicarskoj banci više pesimistični u pogledu uklanjanja američkih i kineskih carina.
U scenariju koji podrazumijeva eskalaciju sukoba i propast pregovora između SAD-a i Kine, UBS vjeruje da bi carine skočile 30 posto, a globalni rast usporio na 2,8 posto. U alternativnom scenariju pak, u kojem bi carine bile uklonjene, UBS ne očekuje veliko olakšanje “jer poslovna nesigurnost ostaje i štetu nije moguće izbjeći”.
“Tvrtke koje se zatvore neće biti ponovno otvorene, ljudi koji izgube posao i opet ga nađu ostat će bez prihoda u tom razdoblju, a biznisi koji nađu alternativne dobavljače neće se nužno vratiti u Kinu”, kažu u UBS-u.
Unatoč tome što je Kina odlučila od 1. siječnja smanjiti carine na 850 proizvoda, i u Economist Intelligence Unitu očekuju nastavak tenzija na relaciji sa SAD-om, a one će se s trgovine preliti i na druga područja, kao što su financije i tehnologija.
Banke i dionice
Centralne banke diljem svijeta nastavit će smanjivati kamatne stope, a prinosi na obveznice i dalje će padati. U svojem viđenju 2020. godine prognostičari Forbesa podsjećaju kako je zbog negativnih kamatnih stopa, sporijeg ekonomskog rasta i konkurencije fintech kompanija bankarski sektor masovno otpuštao zaposlene. Uglavnom iz europskih banaka (Deutsche Bank, HSBC, Banco Santander) otišlo je više od 50.000 ljudi. Banke su počele nuditi nove proizvode i usluge koji nose visoke naknade, kao što je upravljanje imovinom, ali to će teško zaustaviti trend otpuštanja zaposlenih.
Na tržištu dionica, upozoravaju mnogi stratezi, 2020. godina mogla bi biti vrlo dinamična. Joseph Davis, glavni investicijski strateg Vanguard Groupa, izjavio je u intervjuu za Bloomberg da bi 2020. moglo doći do korekcije tržišta, koja se definira kao pad dionica od oko 10 posto. Šanse za to su 50 posto. Dok su 2019. ulagači bili previše pesimistični zbog recesije, 2020. godine, smatra Davis, bit će previše optimistični jer mnoge prognoze upućuju na oživljavanje ekonomije. U cijeloj 2020. godini UBS očekuje da će globalne dionice porasti četiri posto, nakon 17 posto 2019. godine.
Ulaskom u novu dekadu, u vrlo izazovna vremena za poslovanje, sve je više poslovnih ljudi koji žele voditi biznis u skladu s nekim novim vrijednosnim sustavom. Gotovo 50 godina nakon osnivanja Svjetski ekonomski forum iz Davosa ovih je dana izdao novi manifest koji naglašava kako je globalna ekonomija u tom razdoblju prošla veliku transformaciju.
Biznis i društvo
Kada ga je njegov osnivač Klaus Schwab pokrenuo 1973. godine, ideja je bila postaviti etičke principe poslovanja i osigurati da biznis služi društvu u cjelini, a ne samo svojim dioničarima. Posljednjih desetljeća, ističu, dogodio se snažan rast socijalnih inovacija s pozitivnim utjecajem na okoliš i društvo. Od 2014. godine, primjerice, broj certificiranih B korporacija koje balansiraju profit i društvenu korist te brinu o pitanjima kao što su prava radnika i nejednakost porastao je za oko 366 posto, sa 671 na 3128.
Sve je veći broj poslodavaca koji prepoznaju da su za inovacije ključni ljudi i nastoje im osigurati uvjete u kojima će se osjećaju poticajno, vrijedno i cijenjeno. Pozivajući se na izvješće Deloittea o globalnim trendovima o ljudskom kapitalu u 2019. godini, Forbes navodi kako izvršni direktori smatraju da je za uspjeh najvažniji utjecaj na društvo, briga o dohodovnoj nejednakosti, raznolikosti i zaštiti okoliša. Kada osjete veću humanost na poslu, piše Forbes, zaposleni rade bolje i spremniji su dati svoj maksimum. Neovisno o tome jesu li potaknute socijalnim pritiskom ili vlastitim interesima, kompanije se danas natječu u tome kako poslovanje uskladiti s moralnim normama. Njihova je odgovornost mnogo veća od poslovnih rezultata.
Radnički aktivizam
“Moderni radnici su duboko zabrinuti i zainteresirani kako svijet učiniti boljim mjestom za sebe, svoju djecu i buduće generacije. Za njih je sve važniji aktivizam, žele raditi smislen posao za odgovorne organizacije čije su vrijednosti u skladu s njihovima. Zbog toga kompanije napuštaju tradicionalni pristup ljudima i fokusiraju se na uvažavanje zaposlenih te stvaranje kulture koja potiče zajednički cilj”, piše Forbes. Stoga ističe kako će financijski rezultati kompanije ovisiti o njihovoj sposobnosti “da osvoje srca i umove svojih zaposlenih”. Shawn Achor, osnivač i glavni direktor tvrtke GoodThink, priliku za kompanije vidi u produbljivanju socijalnih veza, prakticiranju zahvalnosti i shvaćanju značenja stresa. Christine Porath, profesorica na sveučilištu Georgetown, smatra da je u najvećem interesu lidera i kompanija stvoriti okruženje u kojem ljudi mogu procvjetati.
“U 2020. godini pobjednici će biti one kompanije koje se uspiju bolje povezati sa stvarnim potrebama ljudi, potrošača i zaposlenih. Ta je veza važnija nego ikad. Potrošačima je danas važno kako su zaposleni tretirani, kakav je odnos između poslodavaca i zaposlenih”, kaže Kat Cole iz američke kompanije Focus Brands. Stoga kompanije danas žele biti prepoznate po svojoj poslovnoj kulturi.
Socijalni nemiri
Ono što se ubuduće može očekivati jest, među ostalim, više fleksibilnosti na radnome mjestu. Među trendove koji će posao učiniti humanijim Adam Grant, profesor sa sveučilišta Wharton, ubraja manje rada. Smatra poželjnim da se radi četiri dana tjedno šest sati na dan te da se posao dijeli, primjerice da dvoje ljudi radi na jednome radnome mjestu. Unatoč sve većem broju kompanija svjesnih socijalne odgovornosti, za mnoge trendove ne može se reći da su pozitivni. U mnogim dijelovima svijeta povećana je dohodovna nejednakost koja potiče socijalne nemire i populističku retoriku. Prema podacima OECD-a, jaz između bogatih i siromašnih povećan je u mnogim zemljama članicama, osobito u Argentini, SAD-u i Velikoj Britaniji.
Trendovi koji će imati važan utjecaj na globalno poslovno okruženje
Američka konzultantska tvrtka za upravljanje A.T. Kearney iznijela je globalne trendove za koje smatra da će imati ključan utjecaj na poslovno okruženje. Ovi su najvažniji.
1. Zaoštravanje generacijskih ratova
Dok starije generacije i dalje drže pozicije, mlađe generacije su zabrinute zbog klimatskih promjena, dugova i socijalne nepravde. U EU, primjerice, oko 40 posto radnika mlađih od 24 godine ima privremeno zaposlenje, dok je tek 6,6 posto takvih starijih od 55 godina. Kineski milenijalci, pak, suočeni su s problemom visokih cijena najma stana i ograničenim poslovnim perspektivama. Većina ljudi u SAD-u, Japanu i Zapadnoj Europi smatra da će današnji mladi ljudi u starosti biti siromašniji od prijašnjih generacija.
2. Krize s vodom potaknut će inovacije
Među top pet globalnih rizika već osam godina zaredom globalni nositelji odluka smještaju poplave, nedostatak i onečišćenje vode za piće. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da najmanje dva milijuna ljudi koristi zagađenu vodu za piće, a četvrtina Amerikanaca pije vodu iz sustava koji ne udovoljava standardima sigurnosti. Stoga će vlade i kompanije, među kojima su švedski Altered i Orb iz San Francisca, kreirati inovacije za borbu protiv nedostatka vode i onečišćenja, poput slavina visoke učinkovitosti i ručnih skenera kvalitete vode. Takvi će proizvodi biti u češćoj upotrebi jer će ljudi postati sve više svjesni potrošnje vode.
3. Razvoj gradova potiče rješavanje infrastrukture
Kako se nekretnine sve češće gledaju kao investicija, u gradovima je previše luksuznih kuća, a niža i srednja klasa teško rješavaju stambeno pitanje. Ni prometna infrastruktura nije dovoljno razvijena da bi mogli nesmetano odlaziti na posao, a u gradovima je i velika zagađenost zbog ispušnih plinova. Sve će to biti veliki izazovi za gradonačelnike. Više se će graditi socijalni stanovi i prenamjenjivati prazne nekretnine, povećavat će se urbani vertikalni uzgoj, razvijati inovativna prometna rješenja i ograničavati emisija stakleničkih plinova, koja uključuje bicikle, ograničenje upotrebe plastike i korištenje električnih autobusa.
4. Razvoj ekonomije katastrofa
Prema procjenama, u idućih deset godina će broj ljudi dislociranih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta porasti 50 posto. S time će rasti i potražnja za tehnologijom i uslugama pomoći. Premda su u to najviše uključene neprofitne i međunarodne organizacije, rastu i ulaganja privatnog sektora. Pojavljuju se startupovi i kompanije s proizvodima koji služe za zaštitu kuća od poplava, rade se sklopive kuće za privremeno stanovanje, a smišljaju se i tehnološke platforme kojima je cilj pomoći vlastima da smjeste ljude u slučaju velikih ekstremnih vremenskih nepogoda.
5. Utrka zemalja u razvoju i primjena 5G mreže
U 2020. godini Kina će lansirati 5G mrežu najširih razmjera i povećati broj pretplatnika na globalnoj razini. U velikoj utrci zemalja u razvoju i instaliranju 5G mreže očekuje se da će pobjednik biti Kina, dok će se SAD naći pred velikim izazovima. Kineski Huawei i ZTE već su ponudili mobitele kompatibilne s 5G mrežom, a SAD nema proizvođača opreme koji se može natjecati s Huaweijem. Premda će Apple uvesti 5G pametne telefone u velikim gradovima, ruralna područja mogla bi ostati nepokrivena, a lokalna opozicija razvoju 5G infrastrukture žestoka.
6. Nastavak aprecijacije američkog dolara
Premda Trumpova administracija želi slabiji dolar kako bi se potaknuo izvoz, slab ekonomski rast u svijetu i relaksirana monetarna politika centralnih banaka drugih zemalja vodit će jačanju dolara koji se i dalje smatra sigurnim utočištem. Jačanjem dolara rast će konkurentnost Kine i drugih tržišta u nastajanju. Time će ponovno oživjeti valutni rat, kao i napetosti na financijskom tržištu. No, SAD ipak neće posegnuti za umjetnim slabljenjem dolara kako bi potaknuo izvoz.