Predstavnici Privremenog vijeća vjerovnika (PVV) dobili su jučer tekst nagodbe vjerovnika koja sa svim tehničkim prilozima ima ukupno oko 3000 stranica, ali osnovni tekst ima 130 stranica, dok glavni dodatak ima 400 stranica, neslužbeno smo doznali.
Privremeno vijeće vjerovnika će o tekstu nagodbe glasati ili u ponedjeljak poslijepodne ili u utorak prijepodne, kao sada stoje stvari, a na Trgovački sud bi se uputila do kraja radnog dana u utorak. To znači da bi se ročište na kojem će glasati svi vjerovnici moralo održati najkasnije 5. srpnja. U nagodbi koju su jučer dobili vjerovnici nije bilo najvažnije tablice s otpisom i naplatom tražbina putem tzv. entity priority modela, već bi njega predstavnici vjerovnika u PVV-u trebali dobiti danas prijepodne, a i nekoliko točaka je bilo navedeno samo u načelnim terminima.
Troškovi kredita
Tako se, na primjer, neslužbeno doznajemo, u uvjetima prolongiranja roll-up kredita nisu navodile brojke, nego je samo rečeno da će se to urediti posebnom točkom. Navodno će ukupni troškovi kredita biti od 10 do 13 posto na godišnjoj razini, pa je onda plan da se u roku od pola godine pronađu kreditori koji bi refinancirali roll-up, jer su takvi uvjeti neodrživi na duži rok.
Jednako tako nisu decidirano navedeni detalji sporazuma s Agram Investom i još nekim drugim tvrtkama. Navodno se financijski vjerovnici, od kojih je najvažniji u ovom dijelu ruska Sberbank, još nisu usuglasili hoće li se Agram Investu provođenje sporazuma jamčiti na način da će taj dogovor biti uvršten u nagodbu vjerovnika ili će mu budući vlasnici Agrokora, prvenstveno Sberbank, jamčiti u sporazumu mimo nagodbe da će biti isplaćen iz budućih prihoda od poslovanja Agrokora ili nekim bilateralnim sporazumima. Tek kada se to dogovori, Agram Invest će povući sudska osporavanja jamstava koja su tvrtke koncerna dale Agrokoru d.d. za kredite, s tim da se to može dogovorit već u ponedjeljak, a mora najkasnije dan prije glasanja o nagodbi vjerovnika. Ako se to ne dogovori i Agram Invest ne povuče sudsko osporavanje jamstava, budući vlasnici bi morali upravljati tvrtkom preko pravnih zastupnika sve dok se taj spor sudski ne razriješi ili ne realizira posebnom nagodbom. Ipak, sve govori u prilog tome da će taj sporazum, koji uključuje isplatu 20 milijuna eura Agram Investu za dionice Agrolagune i Žitnjaka, biti dogovoren u regularnom roku.
Kada je u pitanju Sberbank, doznali smo i da će sastavni dio nagodbe biti vezan uz njihov kredit od 100 milijuna eura dan Agrokoru u veljači 2016., i to na način da će im biti isplaćeno 60 milijuna eura u iduće četiri godine. No, ta će isplata, jednako kao isplata 80 milijuna eura graničnog duga dobavljačima, biti vezana uz poslovne rezultate novog Agrokora. Doznali smo da je jučer dogovoren sporazum i s Alcom, koja je usporavala tražbine imatelja obveznica, ali nije napravljen sporazum s Adris grupom, koja je također osporila tražbine imatelja obveznica. Ipak, imatelji obveznica će moći glasati na ročištu vjerovnika, ali neće moći raspolagati svojim vlasničkim udjelima u novom Agrokoru dok se ne završi taj pravni spor, što može trajati godinama.
Oprost duga
Iz Francka su službeno priopćili da je “važan preduvjet zadovoljavajućeg rješenja konačni dogovor s bankama koje mogu iskazati regresno pravo namirenja prema dobavljačima, a tog dogovora još nema”. “Izvanredna uprava predložila je model razrješenja pitanja regresnih tražbina dobavljača koji smatramo da je potpuno fer prema svim akterima u ovom procesu, te se nadamo da će banke spomenuti model biti spremne realizirati”, poručili su iz tog poduzeća, tako da nije jasno hoće li Franck potpisati ili neće nagodbu vjerovnika. Hrvatska banka za obnovu u razvoj nam je na upit odgovorila kako su “postizanje nagodbe i reguliranje naplate potraživanja u interesu HBOR-a”, te da nisu točne informacije o tome da neće potpisati nagodbu zbog toga što nisu zadovoljni visinom otpisa potraživanja. Na naše pitanje znači li to da će potpisati nagodbu nismo dobili službeni odgovor, a neslužbeno nam je rečeno da to za sada ne mogu reći. Podsjetimo, HBOR potražuje od Agrokora ukupno 509 milijuna kuna, a glavni spor je nastao oko toga koliko vrijede njihovi kolaterali