Poluga razovja

Šampioni povlačenja novaca iz fondova EU: pet gradova ušlo u finale našeg izbora

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

3.10.2018. u 15:46

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

3.10.2018. u 15:46

Town of Krizevci aerial panoramic view, Prigorje region of Croatia, Image: 371132117, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Profimedia, Panthermedia

Križevci

Hrvatskoj je do 2020. iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova na raspolaganju deset milijardi eura, što predstavlja potencijalnu polugu razvoja države i dostizanja standarda razvijenog dijela Europske unije.

Samim time potreba da se u izbor najboljih gradova u organizaciji portala Gradonačelnik.hr, Hanza Medije i agencije Ipsos uvrsti i izbor grada šampiona fondova EU nametnula se sama po sebi.

Primjenom pomne metodologije izračuna uspješnosti gradova u povlačenju novca iz europskih fondova došlo se do Ludbrega, Križevaca, Trilja, Vinkovaca i Zadra kao finalista izbora, od kojih će jedan ponijeti titulu “Šampion EU fondova”.

Dinamika izvedbe

Ipak, prije svega valja ukazati na podatke portala Gradonačelnik.hr, temeljenih na izvješćima izvršenja lokalnih proračuna koja se dostavljaju Ministarstvu financija, o ukupnoj uspješnosti naših gradova u povlačenju novca iz fondova Unije. Prema navedenim izvorima, tijekom prošle godine naši su gradovi imali značajan pad u povlačenju tog novca te je iz fondova EU na njihove račune uplaćeno ukupno 89 milijuna i 236 tisuća kuna, što je nekoliko puta manje od istog parametra za 2016., kada su iz tih fondova povukli 270 milijuna kuna za svoje programe i projekte.

Od 2013. do 2015., prema njima, gradovi su iz istih izvora povukli oko 205 milijuna kuna.

“Ocjenu da je došlo do usporavanja odobravanja projekata hrvatskim gradovima ipak treba uzeti uvjetno. Primjerice, u višegodišnjim kapitalnim projektima sredstva iz fondova EU ne koriste se ravnomjerno po godinama, nego prema dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovoreno 100 milijuna kuna projekata, a povučeno nula kuna, no iskoristit će ih u idućoj godini”, objašnjava se na portalu Gradonačelnik.hr te skreće pozornost na podatak da je u prošloj godini novac iz Bruxellesa povuklo 77 gradova, 11 više nego u 2016. godini. S druge strane, portal upozorava na to da 32 od ukupno 129 gradova do prošle godine nije priskrbilo nijedan euro iz europskih fondova.

Ludbreg se u najuži krug našeg izbora za šampiona fondova EU probio izvrsnim rezultatima privlačenja novca iz Unije ne samo kao gradska uprava nego i kao cjelina koju čine i tvrtke te udruge civilnog društva. Gradska uprava ugovorila je 6 milijuna i 640 tisuća eura, ludbreški poduzetnici 5 milijuna i 512 tisuća eura, a neprofitne udruge 1 milijun i 530 tisuća eura.

Sanacija gradskog odlagališta otpada u potpunosti je financirana novcem iz fondova Unije, a za uređenje Arheološkog parka Ivoia Ludbreg namjerava povući 18 milijuna kuna.

Ukupno, ludbreška je uprava osigurala sufinanciranje EU za svojih šest projekata vrijednih 52 milijuna kuna.

Križevci su već nekoliko godina prepoznati kao jedan od najuspješnijih gradova u osiguravanju sufinanciranja novcem iz europskih fondova. Od 2007. bilježe povlačenje europskog novca za deset značajnih projekata.

Kruna tih nastojanja bilo je gotovo stopostotno europsko financiranje Razvojnog centra i tehnološkog parka u gradu, vrijednog 37 milijuna i 881 tisuću kuna. U tom centru 20-ak malih i srednjih poduzetnika po povoljnim uvjetima koriste prostore.

Jedan od značajnijih križevačkih projekata financijski pogonjen iz Bruxellesa je BA Biking, vrijedan 12 milijuna kuna, čime se sagradilo gotovo četiri kilometra biciklističkih staza i uredilo parkiralište, vidikovac i četiri odmorišta za bicikliste.

Trilj, gradić u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uspio se probiti u završni izbor šampiona fondova EU zahvaljujući projektu poslovne zone Čaporice. Riječ je o najvećem županijskom projektu koji je dobio sufinanciranje Unije, i to od 15,2 milijuna kuna. Otkako je sagrađena zona Čaporice, broj poduzetnika u Trilju povećao se za nekoliko puta, u samoj zoni otvoreno je oko 300 radnih mjesta.

Biciklističke staze

Gradska uprava Trilja sufinancirala je i dio županijskog projekta “MedPaths”. Riječ je o investiciji kojom se splitsko-dalmatinsko zaleđe nastoji revitalizirati uređenjem biciklističkih staza, šetnica i otvaranjem informativnih centara. Gradnja gradskog poduzetničkog inkubatora te programi zapošljavanja “Zaželi” i “Oblak” aduti su Vinkovaca u pokušaju da se domognu titule “Šampion EU fondova”.

Projekti realizirani novcem EU jako su  vidljivi i u Zadru. Najsloženiji i najznačajniji od njih bila je rekonstrukcija Kneževe palače, dovršena u iznimno kratkom roku. Iz fondova EU Zadar je osigurao novac i za obnovu Providurove palače te gradskih bedema pod zaštitom UNESCO-a. Uz te kapitalne projekte, tu su i oni povezani s poduzetništvom i potporama startupima: COIN Coworking Zadar te Cowork Net i CODE Hub. U pripremi je i projekt specijaliziranog poduzetničkog inkubatora, za koji je plan aplicirati do kraja godine.