'Dobar, loš, zao'

Sa 100.000 posjeta gradu cijena kvadrata skače 1000 kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2019. u 17:18

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.11.2019. u 17:18

Robert Fajt / CROPIX, Tom Dubravec / CROPIX

Ako je dosad u državi postojao itko tko je sumnjao da turizam utječe na cijenu nekretnina, na okruglom stolu održanom jučer na Ekonomskom fakultetu dobio je dokaz da nije u pravu.

- Prema izračunima, svaki turistički dolazak u jedinicu lokalne samouprave povezan je s rastom cijene nekretnine za jednu lipu po kvadratu, što znači da jedinica lokalne samouprave koja ima 100.000 posjeta u prosjeku ima 1000 kuna veću cijenu četvornog metra stana.

Porezni paušal

U trenutku kad se udio privatnog smještaja u ukupnim kapacitetima poveća 10 posto, cijena kvadrata uvećava se još za 168 kuna. Kad se kapaciteti privatnog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima udvostruče, na cijenu četvornog metra treba dodati još 1600 kuna - predstavila je ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek.

Ona je bila jedna od panelistica okruglog stola Katedre za turizam i Instituta za turizam pod nazivom “Privatni smještaj: dobar, loš, zao”, na kojem su panelisti pokušali dati odgovore na pitanja treba li pojam obiteljskog smještaja odvojiti od rentijerstva, treba li i kako mijenjati poreznu politiku, jesu li iznajmljivači nelojalna konkurencija hotelijerima, ali i kako spriječiti apartmanizaciju.

Ravnatelj Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić napomenuo je kako bi se obiteljski mogli drugačije oporezivati od onih koji se bave čistom rentom, ali je država taj problem prebacila na leđa jedinica lokalne samouprave, koje su mahom odlučile ne dirati u iznose poreznih paušala u privatnom smještaju.

“Tijekom 2019. godine jedinice lokalnih samouprava donijele su ukupno 2644 odluke o iznosima paušala na iznajmljivanje, no 90 posto tih jedinica je porez razrezalo na 300 kuna po ležaju, odnosno 90 posto njih odlučilo je ne povećavati poreze. Zbog toga smo i imali financijske podatke prema kojima privatni iznajmljivači koji iznajmljuju putem platformi Airbnb i HomeAway imaju godišnje prihode od 2 milijarde kuna, no u proračunu na kraju od poreza završi samo 150 milijuna”, otkrio je Bratić i predložio da se u poreznom smislu uvede razlika između onih koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu od onih koji se bave čistim iznajmljivanjem.

Kad je u pitanju apartmanizacija obale, pomoćnica ministra graditeljstva Sanja Šaban otkrila je da apartmanizaciju omogućavaju prostorni planovi jedinica lokalnih samouprava koji su svi doneseni u skladu sa zakonom, ali koji gradnju privatnih apartmana bilježe kao stambenu iako su to u naravi nekretnine koje u puno većoj mjeri opterećuju infrastrukturu.

Prostorni planovi

“Nažalost, prostorni plan ne poznaje pojam privatnog apartmana, nego samo stambenog objekta, pa smatram da bi oni koji daju dozvole za gradnju takvih objekata te objekte trebali posebno označiti kako bismo u prostornim planovima mogli vidjeti njihovu gustoću. Osim toga, jedinice same upravljaju svojim prostornim planovima i same trebaju u određenom trenutku jasno reći da u nekom djelu više ne žele apartmane”, rekla je Šaban te pritom navela jednu općinu (neslužbeno doznajemo da je to Bol na Braču) koja je prva donijela odluku o ograničenju rasta broja apartmana. Predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Martina Nimac Kalcina otklonila je mogućnost da bi privatni iznajmljivači mogli biti nelojalna konkurencija hotelijerima te dodala da su privatnici napravili iznimno mnogo za promociju Hrvatske kao destinacije.

Prema riječima ravnatelja Instituta za turizam Damira Krešića, ta je institucija prije pet godina napravila dokument s mjerama kojima bi se trebalo razgraničiti rentijerstvo od obiteljskog smještaja.