Croatia E-mobility forum 2019

Rimac: 'Čemu poticaji za električna vozila, ne vidim smisao toga. Nama treba industrija'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.4.2019. u 13:52

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.4.2019. u 13:52

Zagreb, 300419. Hotel Esplanade.
Americka gospodarska komora i Jutarnji list organizatori su konferencije Croatia E-mobility Forum, kojom zele potaknuti javnu raspravu o izazovima velike e-mobility tranzicije a u fokusu je i stvaranje platforme za zajednicko promisljanje trzisnih modela, regulative i politika nuznih za adekvatnu primjenu novih promjena. Na fotografiji: Mate Rimac.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Mate Rimac

- Čemu poticaji za električna vozila, ne vidim smisao toga. Ja sam, osobno, protiv tih poticaja, nama treba industrija - tim je komentarom iz publike Mate Rimac, šef Rimac Automobila, zaključio panel raspravu 'Strujni udar' koja je uslijedila nakon njegovog uvodnog izlaganja.

Rimac smatra da, budući da je Hrvatska smanjila emisije ugljičnog dioksida za 5 posto i time ispoštovala mjere iz Protokola iz Kyota, a postigli smo to, kako kaže, 'strateškim' smanjivanjem industrije, ekološka subvencioniranja u Hrvatskoj nisu nužna, već bi ta sredstva trebalo preusmjeriti u razvoj industrije.

Sudionik panel rasprave Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji će uskoro na raspolaganje staviti 17 milijuna kuna za poticanje kupovine električnih automobila i bicikala, također, smatra da Fond ne bi trebao biti dionik elektrifikacije Hrvatske, ali to je pozicija u kojoj su se našli. Iako je, kako navodi, interes za poticajima za e-vozila 10 puta veći od samih sredstava, kupovina e-vozila danas je još uvijek na razini 'pilot projekta'.

- I sam vozim električni automobil i mogu reći da mi se život svodi na vožnju od punionice do punionice. Tehnologija, nažalost, još nije došla do toga da e-automobil može biti prvo vozilo u kućanstvu – kazao je Ponoš iz vlastitog iskustva.

Branko Kondić, izvršni direktor LMG Autokuće, prigovorio je Ponošu na sustav davanja subvencije, govoreći da je to opet 'sistem najbržeg prsta' i da natječaj koji traje samo jedan dan, a to 'remeti' tržište. Također, govoreći kao predstavnik trgovaca automobilima, navodi podatak da se najveći broj novih e-vozila subvencioniranih iz Fonda i dalje uvozi iz zemalja EU, a ne kupuje se od lokalnih distributera. Njegova autokuća, primjerice, u svojoj se ponudi fokusirala na plug-in hibridna vozila, kao što je Mitsubishi PHEV.

Da se mora promijeni način financiranja poticaja za e-vozila, smatra Robert Gogić, voditelj homologacije i zaštite okoliša u Porsche Hrvatska. On predlaže, umjesto da se koriste sredstva EU kao do sada, poticaji bi se mogli financirati iz prikupljene naknade za emitiranje ugljičnog dioksida, preko koje se godišnje prikupi 20 milijuna kuna. Tim nacionalnim sredstvima, tvrdi, lakše bismo regulirali uvjete natječaja, PDV plaćali u Hrvatskoj i to bi bio zatvoren krug. Ponoš uzvraća da su ta sredstva namjenska i ne mogu se koristiti nego za točno određene svrhe, primjerice, u nacionalnom planu smanjenja stakleničkih plinova.

Na pitanje kako poreznim rasterećenjem potaknuti kupovinu električnih vozila, Zvonimir Marinović , pomoćnik ravnatelja Carinske Uprave, odgovorio je da je Carina ukinula trošarine za električne automobile i to dok je Rimac još uvijek bio u garaži. Navodi Marinović i primjer Danske, zemlje s kojom se volimo uspoređivati, govoreći da su tamo lani, za razliku od nas, krenuli s oporezivanjem električnih vozila pa po tome bolje stojimo i od zelenih Danaca.

Kondić se ubacio podsjećajući Marinovića da se uz sve to, različito porezno tretira uvoz rabljenih i novih vozila, odnosno nova se vozila homologiraju po puno težim normama, a to je razlog i zašto cvjeta uvoz rabljenih vozila.

Marinović se ograđuje da, prema pravilima EU, moramo imati neutralni porezni tretman rabljenih vozila. Budući da smo zemlja u EU koja oporezuje po emisiji ugljičnog dioksida jedino rješenje Kondićeva problema bio bi 'Croexit'.

Treba li prvo flota elektro automobila ili treba infrastruktura, jedno je od ključnih pitanja na koje su pokušavali odgovoriti stručnjaci koji su prisustvovali na posljednjem panelu koji se prvenstveno fokusirao na infrastrukturu.

Lani je najavljena gradnja infrastrukture za punjenje e-auti na autocesti te je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dao kratak osvrt onoga što su napravili do sada.

- Ministarstvo je u tom razdoblju donijelo potrebno zakonodavstvo, sada su u tijeku podzakonski akti i očekujemo da će ti sve biti gotovo kroz par mjeseci. U ovoj godini planiramo pokrenuti nekoliko projekta koji bi išli u smjeru sufinanciranja izgradnje punionica i ostale infrastrukture, prvenstveno se mislimo usmjeriti na autoceste i državne ceste jer tako osiguravamo dostupnost za turizma, što nam je važna industrija – nabrojao je Milatić.

Dodao je da, kad su u pitanju poticaji, infrastruktura dolazi prije nego samo širenje e-mobilnosti i nabavke takvih vozila te da se prihodi FZOEU-a povećavaju pa se i ta sredstva usmjeravaju prema tome. Usput je otkrio da se razmišlja u smjeru poticanja punjača za taksi prijevoz.

Što se regulatornog okvira tiče, državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, smatra da treba prvo stvoriti infrastrukturne pretpostavke da vozila imaju gdje voziti i gdje se puniti.

- Osnovni dokument iz EU je direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva iz 2014. Ona je prenesena u hrvatsko zakonodavstvo i napravljen je nacionalni okvir koji definira sve akcije koje Hrvatska treba poduzeti da bi u konačnici rezultiralo čistim transportom i prometom. Plan je do 2025. imati 10 posto vozila koja će koristiti alternativna goriva. Ako dođe do revizije tog cilj, onda ćemo ciljeve za mjesta punjenja dignuti na veći nivo i nastojati ih ispuniti – rekao je Mihotić.

Richard Ferrea, voditelj inovacijskog tima Izvršne agencije za inovacije i mreže, dao je kratak uvid u njihove investicijske aktivnosti, pritom istaknuvši da financiraju infrastrukturu, ali i vozila.

- Što se tiče alternativnih goriva, imamo stotinjak projekata od 700 milijuna eura potpore i dvije milijarde vrijednih javnih i privatnih investicija. Kad pogledamo e-mobilnost, imamo 34 projekata, 250 milijuna vrijednosti potpore, što je milijarda eura investicije u 28 država članica. Važno je financirati projekte koji su blizu građanima, odnosno mjestima gdje žive, kupuju ili rade. To ih povezuje i proširuje mrežu – sumirao je poslove Agencije Ferrea.

 

Kako to izgleda o praksi, predstavili su Dino Novosel, voditelj projekta e-mobilnosti u HT-u i Domagoj Puzak, voditelj tima e-mobilnosti u HEP-u. Novosel je istaknuo da je HT još 2012. prepoznao nadolazeći val e-mobilnosti i do 2015. su bili u razvojnoj bazi te u međuvremenu s domaćim partnerima razvili najbrojniju mrežu punionica - 125 punionica, koje su omogućile dva milijuna zelenih kilometara. Usklađeni su s vlasnikom Deutsche Telekomom i vjeruju da je e-mobilnost jedan od core segmenata pametnih gradova.

- Dobili smo mandat da za potrebe grupe pomognemo uspostaviti lokalne timove, a intencije je napraviti kompletan transfer tehnologija i poslovnih modela, koji bi i HT mogli omogućiti nove usluge, kao što je, primjerice, usluga punjena – istaknuo je Novosel.

Što se tiče očekivanja vlasnika od infrastrukture, izdvojio je tri temeljna kriterija:

- Za krajnjeg korisnika infrastruktura mora biti dostupna uvijek i svugdje, pristup jednostavan i nepristran i usluga mora biti konkurentna. To su principi kojima se vodimo i želimo demokratizirati uslugu punjenja. Danas je kapacitet baterije od 25 kWh 150 kilometar. Drugim riječima, frekvencija punjenja vozila će biti učestalija. Trend korištenja javne infrastrukture drastično raste – jasan je bio Novosel, dodavši da je za kreiranje lokalne ekonomije infrastruktura ta koja se treba poticati.

Puzak se nadovezao, prisjetivši početaka postavljanja punionica, kada ih je bilo jako malo i punionica i ponuđača istih. No, od tada se u e-mobilnosti puno postiglo, postavljeno je puno punionica i kroz njih se puno naučilo jer tek nakon njihovog postavljanja kreće usluga i tek se onda može steći dojam. HEP sad kreće, kako je rekao, na autoceste te su prošli tjedan postavili prve dvije, a sljedeći tjedan idu dalje te spajaju najatraktivnije turističke pravce. Pritom je naglasio da je potrebno da se mreža benzinskih crpki proširi na optimalan način.

- Mi smo u partnerstvu s naftnim kompanijama koje su se isto tako okrenule e-mobilnost, pokušavamo ljudima povezati tu priču. Ljudima treba osigurati popratne usluge – poručio je Puzak.