Kao što je godinu dana prije ulaska u ERM II Hrvatska s europskim institucijama dogovorila mjere koje prethodno treba provesti, tako se i sada obvezala na program reformi koje će ispuniti do ulaska u eurozonu. Član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta ovih je dana podsjetio da mjere koje su poduzete uoči ulaska u ERM II nisu dovoljne da bi riješile neravnoteže i ranjivosti s kojima je ekonomija suočena i potreban je dodatni napredak u području upravljanja, zakonodavnog okvira i ukupne kvalitete institucija.
Zvonimir Savić, savjetnika premijera za ekonomska pitanja i glavni koordinator za projekt uvođenja eura, potvrđuje da je dogovoren novi set mjera “i on je naveden u našem zahtjevu za ulazak u ERM II”. U tom akcijskom planu navode se četiri područja: jačanje okvira za sprečavanje pranja novca, što je europskim institucijama osobito važno, zatim poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe.
Kada je riječ o poslovnom okruženju, u planu je nastavak administrativnog rasterećenja gospodarstva (deset skupina administrativnih postupaka), s efektom u iznosu od 686 milijuna kuna.
Još lakše
Do rujna iduće godine Vlada namjerava donijeti 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, a one uključuju “ukidanje ili umanjenje odabranih upravnih pristojba”, dok se 17 mjera odnosi na “smanjenje naknada za stručne ispite”. U slučaju upravljanja u javnom sektoru, do ožujka 2022. godine Vlada se obvezala izraditi i objaviti “Pregled korporativnog upravljanja u hrvatskim poduzećima u državnom vlasništvu” te službene odluke o provedbi odgovarajućih preporuka. U području pravosuđa, pak, naglasak je na stečajnom zakonodavstvu, pa će se uspostaviti “efikasni i centralizirani sustav prikupljanja i objavljivanja podataka u području restrukturiranja, nesolventnosti i otpusta duga”.
Ako se akcijski plan od 19 mjera koje je Vlada trebala ispuniti za ulazak u ERM II činio lagan, ovaj za uvođenje eura doima se još lakšim. Prije uvođenja eura, koje bi se trebalo dogoditi do kraja mandata ove Vlade, nije dovoljno samo ispuniti nominalne Maastrichtske kriterije, nego bi se Hrvatska konačno trebala ozbiljno uhvatiti i brojnih reformi kako bi ekonomiju doista pripremila za funkcioniranje u društvu razvijenih zemalja.
Sa stajališta konkurentnosti privatnih poduzeća, Hrvoje Stojić, makroekonomski strateg mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje, smatra da u fokusu treba biti daljnje pojeftinjenje poslovanja te što brži i jeftiniji izlazak iz posla ako se okolnosti promijene nagore. To u prvom redu podrazumijeva ukidanje svih administrativnih postupaka i povezanih davanja koja odudaraju od europske prakse, posebno u područjima pokretanja poslovanja, stečaja poduzeća, registracije vlasništva, upravnih i sudskih pristojbi, pristupa električnoj energiji… To uključuje i smanjivanje ili ukidanje horizontalnih naknada koje zauzvrat ne daju odgovarajuću uslugu, kao što su, primjerice, naknada za šume, za HTZ, obvezno komorsko članstvo, nepotrebna licenciranja u sektorima već izloženima tržišnoj konkurenciji i najboljoj svjetskoj praksi.
- Smanjenje neporeznih davanja treba gledati u kontekstu smanjenja direktnih poreza te zdravstvenog doprinosa uslijed povećanja efikasnosti sustava, djelomične supstitucije indirektnim porezima, kao što su ‘zeleni’ porezi, te širenje porezne baze kroz uravnoteženje stopa PDV-a, smanjivanje baze izuzetih iz fiskalizacije računa te otklanjanje ‘poticaja’ za poreznu evaziju kroz daljnje smanjenje poreznih izuzeća - objašnjava Stojić. U pogledu jačanja stečajnog okvira, smatra dobrodošlim uvođenje maksimalnih rokova za procesuiranje predmeta, obveze za viši sud da završi postupak te uvođenje registra poduzetničke biografije kroz financijsko izvješće Porezne uprave o svim poslovima i transakcijama određeni broj mjeseci prije zahtjeva za stečaj, kao i promjenu strukture odvjetničkih naknada u cilju ubrzanja parnica
Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatska udruge poslodavaca, naglašava da HUP podržava i pozdravlja ulazak Hrvatske u ERM II, ali preduvjet za ostvarenje svih koristi od zajedničke valute svakako je unapređenje poslovnog okruženja i institucionalnog okvira, odnosno provođenje određenih reformi.
Dugo na stolu
- To, zapravo, znači da bi za uspješno sudjelovanje u zajedničkom valutnom području Hrvatska trebala što je moguće više konvergirati k razvijenijim članicama europodručja, ne samo u smislu ispunjavanja Maastrichtskih kriterija nego i dodatnih kriterija realne i strukturne konvergencije - ističe Tomić. Pritom dodaje kako europske institucije prepoznaju ono na što poslovna zajednica upozorava već godinama.
- Stoga možemo nadolazeće razdoblje promatrati kao priliku da napokon riješimo nešto od onoga što je već dugo na stolu - ističe Tomić. Pritom podsjeća kako je Hrvatska prema gotovo svim relevantnim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i dalje na samom začelju EU.
Primjerice, prema izvješću Doing Business 2020. Svjetske banke, Hrvatska najlošije stoji kod dobivanja građevinskih dozvola te pokretanja poslovanja, što otvara velik prostor za poboljšanja u ovom dijelu.
Stvaranje boljeg regulatornog okvira u mnogim je aspektima povezano s reformom javne administracije na svim razinama, uključujući i reformu pravosuđa, kao i reformu teritorijalnog ustroja države.
Uporište
Također, ukidanje i/ili bitno smanjivanje parafiskalnih nameta trebalo bi imati uporište u reformi javne uprave, boljem regulatornom okviru, značajnom povećanju apsorpcijske moći ESI fondova i napose u korisnički i cjenovno prihvatljivim digitaliziranim javnim uslugama.
- Ova je kriza pokazala da se puno toga može napraviti u kratkom roku i na ovom iskustvu treba graditi novu strukturu javne uprave i institucionalnog okvira. Osim toga, izgledno je da će nova Vlada biti politički stabilna, čime je otvoren prostor za racionalizacije i uštede u svim dijelovima javnog sektora uz dodatno rasterećenje privatnog - kaže Tomić. No, ono što je bitno, ističe, jest da se preuzete obveze ne ostvare samo formalno, u smislu izmjene određenih akata, kao što je nerijetko bio slučaj dosad, nego da se one u konačnici provedu i sadržajno. Jer, samo ćemo se tako moći približiti razvijenijim članicama eurozone i ostvariti sve prednosti korištenja zajedničke valute.
Novi set mjera, od sprečavanja pranja novca do boljeg restrukturiranja
1. sprečavanje pranja novca
- do prosinca 2020. uspostava okvira za kontinuirano osposobljavanje zaposlenika obveznika izvještavanja te održavanje Godišnje konferencije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (HNB, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Hanfa u suradnji s Uredom za sprečavanje pranja novca
- do kraja 2020. ažuriranje sporazuma o suradnji, nastavak suradnje i održavanje radnih sastanaka u sklopu Međuinstitucionalne radne skupine za superviziju.
- do prosinca 2021. provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma
2. Poslovno okruženje
- do ožujka 2022. Vlada namjerava provesti Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva (deset skupina administrativnih postupaka s procijenjenim rasterećenjem od 686 milijuna kuna)
- do rujna 2021. u planu je provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja: 33 mjere odnose se na smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja te uključuju ukidanje ili umanjenje odabranih upravnih pristojba, a 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite
3. Upravljanje u javnom sektoru
- do ožujka 2022. izradit će se i objaviti Pregled korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu te odluke, odnosno službeni akti Vlade o provedbi odgovarajućih preporuka
4. Pravosuđe
- Vlada će donijeti mjere potrebne za uspostavu efikasnog i centraliziranog sustava prikupljanja i objavljivanja podataka u području restrukturiranja, nesolventnosti i otpusta duga. Prikupljanje i agregiranje podataka uključivat će dodatni skup podataka: o prosječnom trošku postupka, prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je primjenjivo, za ostale vrste vjerovnika, zatim o broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak pokrenuli novi posao te broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s restrukturiranjima i stečajnim postupcima. Rok za provedbu mjera je ožujak 2022.