Udar na gospodarstvo

Recesija u Italiji prijeti Hrvatskoj: ugroženi izvoz hrane i lijekova te turistička sezona

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.2.2019. u 9:51

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.2.2019. u 9:51

CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić (lijevo), ministar gospodarstva Darko Horvat i njegova zamjenica Ana Mandac

Istat, talijanski nacionalni statistički zavod, objavio je jučer da je gospodarstvo Italije službeno ušlo u recesiju jer je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem tromjesečju 2018. pao drugi kvartal zaredom - 0,2 posto iznosi pad u četvrtom kvartalu u odnosu na treće tromjesečje.

Prema pravilima Europske unije, recesija se tehnički računa kao dva uzastopna kvartalna pada, pa je Italija trenutno jedino veliko gospodarstvo svijeta i jedina zemlja EU koju je zahvatila recesija. Premijer Giuseppe Conte prije nekoliko je dana rekao kako ne očekuje oporavak gospodarstva prije drugog tromjesečja ove godine, no i to bi bio velik uspjeh s obzirom na probleme u koje je zemlja zapala. Upravo kako bi ubrzala oporavak gospodarstva, koalicijska vlada Italije, sastavljena od populista i nacionalista, u prosincu prošle godine usvojila je proračun koji je smjerao povećanju potrošnje građana i investicija u gospodarstvu, ali su Talijani morati pristati na djelomične izmjene zbog prigovora Europske komisije da će takav budžet potaknuti još jači rast javnog duga (najvećeg uz Grčku u EU).

Porast izvoza

Recesija u Italiji svakako nije dobra vijest za Hrvatsku jer je talijansko tržište za nas najvažnije u izvozu roba i drugo po vrijednosti izvoza usluga, što je smješta na drugo mjesto prema vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga, nakon Njemačke. Ipak, unatoč recesiji u Italiji u drugom dijelu godine, podaci pokazuju da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u Italiju u prvih deset mjeseci prošle godine iznosila 1,74 milijarde eura, što je 11 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Iz Italije smo, pak, istodobno uvezli roba u vrijednosti 2,63 milijarde eura ili 10,7 posto više nego u prvih deset mjeseci 2017.

Na Italiju, dakle, otpada oko 20 posto našeg izvoza u EU i gotovo 15 posto našeg ukupnog izvoza. To znači da su hrvatski izvoznici roba i usluga ipak uspjeli u svojim tržišnim nišama odoljeti padu talijanskoga gospodarstva. No, nastavi li se jača recesija u Italiji, to bi značilo i jači udarac za našu industriju koja je u 2018. pala za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Dapače, ako bi se kod naših susjeda nastavila političko-ekonomska kriza, to bi moglo značiti dodatan negativni utjecaj na cijeli EU, pa tako i na Hrvatsku. U razdoblju prije krize 2008. najveći se dio izvoza Hrvatske u Italiju odnosio na izvoz brodova, pri čemu je jednim dijelom bila riječ o privremenom izvozu radi dorade, zatim na izvoz naftnih derivata, plina, ponajviše s plinskih polja u Jadranu, te na izvoz transformatora. Nešto manji, ali i dalje značajan dio izvoza činili su lijekovi, drvo, sjedala, cement, šećer i cigarete.

Najvažnija suradnja

Što se tiče izvoza usluga, najveći dio, odnosno oko 85 posto, očekivano se odnosi na turizam, a značajniji se prihodi ostvaruju i od usluga oplemenjivanja, prijevoza te usluga povezanih s trgovinom, tehničkih i ostalih poslovnih usluga. Sektori koji nude najviše mogućnosti za bilateralnu suradnju, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, su energetski sektor (istraživanje, energenti, pogoni biomasa), prehrambena industrija (Podravka, Kraš, Gavrilović, ekoproizvodi, riba, mliječni proizvodi), drvna industrija (peleti, poluproizvodi, namještaj za treća tržišta, parketi), građevinski sektor (kamen, mramor), autoindustrija (električne instalacije, pakne za kočnice, razni elementi), IT tehnologija (hardver, softver), mala brodogradnja i brodska oprema te tekstilni i obućarski sektori (poslovi dorade uz nadzor i dizajn talijanskih partnera).

Brojke: izvoz i uvoz

15% - udjel robnog izvoza u Italiju u našem ukupnom izvozu

21 milijarda kuna - uvoz roba iz Italije u 2017.

85% - udjel turizma u ukupnom izvozu usluga u Italiju

1,3 milijarde eura - izvoz usluga u Italiju 2016.

1,15 milijardi eura - prihodi od turista iz Italije u 2016.

14,3 milijarde kuna - izvoz roba u Italiju u 2017.

2,63 milijarde eura - izvoz roba u Italiju u prvih deset mjeseci 2018.

10,7% - veći izvoz roba u Italiju u prvih deset mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017.

1,74 milijarde eura - uvoz roba iz Italije u prvih deset mjeseci 2018.

11% - veći uvoz roba iz Italije u prvih deset mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017.

 

Visoki troškovi

Naravno, daleko od toga da je kriza naših trgovinskih partnera glavni razlog za pad naše industrijske proizvodnje, jer je ona lani bila 9,5 posto manja od pretkrizne 2008. Dio krivnje za takve rezultate u 2018., ističu analitičari, svakako snosi kriza u Uljaniku. Ipak, kažu naši sugovornici, ništa manji krivac nisu ni sve veći troškovi proizvodnje, koji su djelomično i posljedica masovnog iseljavanja, zbog kojeg poslodavci moraju povećavati plaće, kao i izostanak ključnih reformi i ulaganja. Konačno, dio je krivnje i na samoj industriji koja nije dovršila proces tranzicije.

- Troškovi stalno rastu, poskupljuju sirovine, energija i drugi inputi, a rastu i plaće. U taj pad industrije ukalkulirani su i neučinkovita država, i neefikasno pravosuđe, i izostanak reformi. Sve se to odražava na konkurentnost, na što već godinama upozoravamo - upozorava Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, proizvođača namještaja.

Dodaje da je tvrtka kojoj je na čelu u prošloj godini ostvarila rast proizvodnje od četiri do pet posto, a da su narudžbe rasle i više.

U Ini su, pak, još u financijskom izvješću za prvih devet mjeseci prošle godine upozorili na pad proizvodnje plina, što je vjerojatno i jedan od glavnih razloga pada proizvodnje u sektoru rudarstva i vađenja. U toj kompaniji nisu nam htjeli govoriti o poslovnim rezultatima za posljednje tromjesečje prošle godine jer ih prvo moraju objaviti na burzi. No, kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, naši sugovornici iz te naftne kompanije vjeruju da će se njihova proizvodnja popraviti s obzirom na najavljena nova ulaganja. Ipak, upozoravaju na pad potražnje za plinom u Hrvatskoj.

 

Rast u Končaru

Naravno, postoji i pozitivni dio priče, pa tako naši sugovornici u Končaru kažu da su lani imali oko 500 milijuna kuna veće narudžbe nego godinu prije. Sama proizvodnja, dodaju, bila je oko 2,5 posto manja nego 2017., ali razlog toga je, dodaju, prolongiranje nekih poslova na stranim tržištima. U ovoj godini u Končaru očekuju rast proizvodnje i prihoda u odnosu na lani.

U Grupi Đuro Đaković naglašavaju da je pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u 2018. ponajprije rezultat neprovedenog restrukturiranja u pojedinim industrijskim granama, koje su dovele do problema u poslovanju niza tvrtki. Međutim, u Đuri Đakoviću, ističu u Slavonskom Brodu, ne bilježe pad narudžbi. Štoviše, u trenutno dominantnom segmentu poslovanja te grupe, transportu, lani su ostvarili značajan rast prihoda i narudžbi za sljedeću godinu, što ih navodi na zaključak da pad neće osjetiti ni u idućim godinama, stoji u njihovu odgovoru na naš upit.

“U Agrokorovoj poslovnoj grupi prehrane u prosincu, kao i u cijelom zadnjem kvartalu 2018., zabilježen je rast i poslovni rezultat koji je bolji u odnosu na prethodnu godinu”, kratko su odgovorili iz tog koncerna na naš upit.

Optimistični su i u Plivi, u kojoj nam kažu da su 2018. zaključili s dva posto većim volumenom prodanih proizvoda u odnosu na godinu prije. No, upozoravaju da su na nekim tržištima zabilježili niže cijene, što će se odraziti i na ukupne poslovne rezultate.

Kada se sve zbroji i oduzme, može se reći da tvrtke s umjerenim optimizmom gledaju na ovu godinu. Ipak, velika očekivanja imaju od države koja bi im trebala rasteretiti poslovanje. Naravno, i nadu da kriza u Italiji neće biti tako jaka da ugrozi naš izvoz u tu zemlju, kao ni dolazak talijanskih turista na naš dio Jadrana.

Nužan velik val modernizacije prerađivačke industrije

Upozorenja dolaze i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u kojoj kažu da podatak o padu industrijske proizvodnje, kao i uzroke, treba pomno analizirati.

- Hrvatska je industrijska proizvodnja dovoljno mala da izostanak nekoliko narudžbi ili pomicanje na sljedeći mjesec može značiti i ovakav pad kakav se dogodio u prosincu. Razloga može biti više i sve ih treba pažljivo analizirati da bi se donio kvalitetan zaključak i indikacija smjera kako i što popraviti. Primjerice, kao jedan od mogućih razloga su i izazovi s tržištem rada, posebno ako znamo da su u metalnoj industriji mnoge tvrtke bile prisiljene otkazivati poslove zbog nedostatka radne snage - ocjenjuje Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, koji predlaže da se kreiraju adekvatne mjere kojima bi se potakao rast industrijske proizvodnje.

Makroekonomisti, pak, upozoravaju da bi Hrvatska trebala poraditi na privlačenju ulaganja u prerađivačku industriju, kao što su to učinile druge tranzicijske zemlje. - Kod nas su izostale investicije u industriju i novih industrijskih kapaciteta gotovo da i nema, pa je naša prerađivačka industrija zastarjela. Zbog toga gubimo na konkurentnosti. Potreban nam je velik val modernizacije prerađivačke industrije, u koju moramo privući ulaganja, kako bismo mogli konkurirati zemljama u regiji - napominje Damir Novotny, ekonomski analitičar. Tu je, smatra, potreban i zaokret u Vladinim politikama.